VARŠAVA – Ukrajinski predstavnici nisu dobili poziv za veliku vojnu paradu koja će 15. avgusta, povodom Dana Oružanih snaga Poljske, biti održana u Varšavi, potvrdilo je ukrajinsko Ministarstvo odbrane javnom servisu „Suspilne”.

Prema najavama organizatora, riječ je o najvećoj vojnoj paradi u istoriji Poljske. U defileu će učestvovati oko 1.800 vojnika, više od 300 jedinica kopnene vojne tehnike i oko 60 letjelica.

Pored pripadnika poljske vojske, u Varšavi će prodefilovati i vojnici iz Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Australije, Litvanije, Estonije, Švedske i Rumunije, kao i drugih savezničkih zemalja. Najveći strani kontingent činiće francuski vojnici, među kojima i pripadnici Legije stranaca.

Istovremeno će u Gdinji i Gdanjsku biti održana i pomorska parada, u kojoj je najavljeno učešće više od 20 brodova, uključujući fregate, korvete, hidrografske brodove i minolovce.

Odsustvo Ukrajine sa spiska pozvanih dolazi u trenutku znatno pogoršanih odnosa Varšave i Kijeva, prije svega zbog sve dubljeg spora oko tumačenja događaja iz Drugog svjetskog rata i uloge Ukrajinske ustaničke armije (UPA) u masovnim ubistvima Poljaka u Volinju i Istočnoj Galiciji.

Novi talas tenzija izbio je nakon što je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski odobrio da jedna jedinica ukrajinskih oružanih snaga ponese počasni naziv „Heroji UPA”. Poljski predsjednik Karol Navrocki ocijenio je da je ta odluka neprihvatljiva, navodeći da je UPA odgovorna za smrt najmanje 100.000 poljskih građana.

Navrocki je potom Zelenskom oduzeo Orden Bijelog orla, najviše poljsko državno odlikovanje koje mu je dodijeljeno 2023. godine. Zelenski je nakon te odluke orden vratio Varšavi, a isto su učinili i pojedini bivši ukrajinski predsjednici i visoki zvaničnici.

Spor je dodatno produbljen nakon što je Vrhovna rada početkom jula usvojila zakon o osnivanju Nacionalnog panteona Ukrajine. U Poljskoj su se pojavila strahovanja da bi među ličnostima koje će dobiti mjesto u panteonu mogli da se nađu i komandanti UPA koje Varšava smatra neposredno odgovornim za zločine nad Poljacima.

Nove polemike izazvala je i inicijativa grupe ukrajinskih poslanika predvođenih Ihorom Guzom da se u zvaničnim ukrajinskim dokumentima i kartama za pojedine gradove koji se danas nalaze u Poljskoj koriste istorijski ukrajinski oblici naziva. Među pomenutim gradovima bili su Pšemisl, Helm i Žešov. Inicijativa se, međutim, ne odnosi na preimenovanje tih gradova u samoj Poljskoj, već na način njihovog navođenja u ukrajinskim dokumentima.

Takvi potezi dodatno su opteretili odnose dvije zemlje koje su poslije početka rata u Ukrajini bile bliski politički i vojni partneri. Varšava je Kijevu pružila značajnu vojnu, humanitarnu i političku podršku, ali je pitanje Volinja posljednjih mjeseci ponovo izbilo u prvi plan poljsko-ukrajinskih odnosa.