Njemačka i druge članice Evropske unije nastaviće mjere protiv ruske takozvane „flote u sjenci”, u okviru nastojanja da spriječe zaobilaženje sankcija uvedenih Moskvi, saopštila je Ambasada Njemačke u Rusiji, odgovarajući na pitanje ruskih medija povodom upozorenja predsjednika Rusije Vladimira Putina da bi zapljena ruskih brodova mogla da izazove recipročne mjere Moskve.

Njemačka diplomatska misija navela je da Berlin, zajedno sa partnerima, namjerava da nastavi aktivnosti usmjerene na sprečavanje zaobilaženja restriktivnih mjera Evropske unije uvedenih zbog sukoba u Ukrajini.

„Zajedno sa svojim partnerima, njemačka vlada teži cilju sprečavanja zaobilaženja sankcija EU uvedenih kao odgovor na rusku vojnu agresiju protiv Ukrajine”, navodi se u odgovoru ambasade.

Kako su istakle njemačke diplomate, dio tih aktivnosti predstavljaju i „akcije protiv brodova takozvane flote u sjenci”.

Berlin istovremeno poručuje da njegov osnovni politički cilj ostaje postizanje, kako je navedeno, „održivog i pravednog mira za Ukrajinu”.

„Zajedno sa našim partnerima nastavićemo napore da postignemo ovaj cilj, uz poštovanje principa međunarodnog prava. U ovom trenutku ambasada ne može da komentariše mogući budući odgovor ruskog rukovodstva”, saopštila je njemačka diplomatska misija.

Ovakva poruka Berlina uslijedila je nakon oštrog upozorenja Vladimira Putina, koji je 12. avgusta eventualne pokušaje zapadnih država da zaplijene ruske trgovačke brodove nazvao „piraterijom” i „pljačkom”.

Ruski predsjednik poručio je da Moskva, ukoliko do zapljene dođe, neće ostati bez odgovora i najavio recipročne mjere.

Putin je upozorio i da ruski odgovor ne mora biti ograničen samo na vode u kojima bi, prema procjenama Moskve, zapadne države mogle da pokušaju da preuzmu ili zaustave ruske brodove, čime je mogućnost protivmjera postavio u znatno širi geografski okvir.

Tokom razgovora sa ruskim predsjednikom, komandant ruske Tihookeanske flote admiral Viktor Liina ukazao je da i zapadne zemlje koriste modele pomorskog transporta slične onima koje pripisuju Rusiji.

Liina je naveo da zapadne države takođe koriste brodove koji plove pod zastavama trećih zemalja za transport sopstvenog tereta, ocjenjujući da i Zapad, praktično, raspolaže sopstvenim „skrivenim flotama”.

Spor oko takozvane „flote u sjenci” tako postaje još jedna tačka mogućeg direktnog zaoštravanja između Moskve i evropskih država, pri čemu Berlin najavljuje nastavak sankcione politike, dok rusko rukovodstvo upozorava da bi fizičko zaustavljanje ili zapljena brodova mogli da izazovu uzvratne poteze.