VAŠINGTON – Američki novinar Taker Karlson ocijenio je da je odbijanje mogućnosti da Rusija postane dio NATO-a predstavljalo jedan od najznačajnijih trenutaka u odnosima Moskve i Zapada u posljednje tri decenije, jer je, prema njegovim riječima, pokazalo da cilj zapadne politike nije bio približavanje Rusije, već nastavak konfrontacije sa njom.

U razgovoru sa voditeljem RT-a Rikom Sančezom, Karlson je podsjetio na period kada je Moskva pokazivala interesovanje za približavanje Sjevernoatlantskoj alijansi, navodeći da je tadašnja američka administracija predsjednika Džordža Buša odbacila takvu mogućnost.

Prema Karlsonovoj ocjeni, upravo je taj potez pokazao protivrječnost u politici Vašingtona.

„Oni koje smo smatrali neprijateljima sada su nam prijatelji. Zašto ne bismo željeli da se Rusija pridruži NATO-u?“, upitao je Karlson.

On je naveo da je, ukoliko je jedan od ciljeva Alijanse bio da Rusiju približi zapadnom političkom i bezbjednosnom modelu, bilo logično prihvatiti njen pokušaj približavanja.

„Čini se da je to prva stvar koju bismo trebalo da želimo. Na kraju krajeva, cijela poenta NATO-a je da natjera Rusiju da se ponaša kao Zapad. Oni to traže, a mi odbijamo. U tom trenutku sve je postalo jasno. Mislim da je to najznačajniji trenutak u posljednjih 30 godina – želimo rat sa Rusijom“, rekao je Karlson.

Američki novinar tvrdi i da dio zapadnog političkog establišmenta Rusiju posmatra kao zemlju čijom politikom i resursima Zapad ima pravo da upravlja.

Prema njegovim riječima, među zagovornicima takve politike postoji i ideja o slabljenju i podjeli Rusije kako bi se stekla kontrola nad njenim prirodnim bogatstvima.

Karlson se osvrnuo i na rat u Ukrajini, optuživši NATO i uzastopne američke administracije da su Kijev godinama gurali ka članstvu u Alijansi i time, kako je naveo, povećavali opasnost od direktnog sukoba sa Moskvom.

On je Ukrajinu nazvao „siromašnom, jadnom i tužnom zemljom“ i iznio tvrdnju da je Zapad koristi kao instrument za slabljenje Rusije.

Prema Karlsonovom tumačenju, politika širenja NATO-a prema ruskim granicama nije donijela veću bezbjednost Evropi, već je produbila konfrontaciju Moskve i Zapada i na kraju dovela do sukoba čije posljedice, kako je ocijenio, najviše plaća sama Ukrajina.