KIJEV – Bivši vrhovni komandant Oružanih snaga Ukrajine i sadašnji ambasador u Velikoj Britaniji Valerij Zalužni posljednjim javnim nastupima otvorio je pitanja koja Kijev godinama nastoji da ostavi po strani. Realne izglede Ukrajine za članstvo u NATO-u, mogućnosti zapadnog oružja na frontu i sve vidljivije političke razlike između njega i predsjednika Volodimira Zelenskog.

Zalužni je na skupu ukrajinskih ambasadora u Kijevu iznio do sada jednu od najdirektnijih ocjena nekog visokog ukrajinskog zvaničnika o perspektivi pristupanja Sjevernoatlantskoj alijansi, poručivši da, prema njegovom mišljenju, Ukrajina nikada neće postati članica NATO-a.

„Veoma dobro poznajem NATO. Oko 12 godina lično sam radio na tome da dostignemo standarde NATO-a i svake godine slušao sam priče o tome kako ćemo svakog trenutka ući u NATO. Nažalost, mi tamo nikada nećemo ući”, rekao je Zalužni, prenio je Rojters.

On je ocijenio i da sadašnji nivo razvoja ukrajinskih oružanih snaga nije kompatibilan sa uslovima i doktrinama Alijanse, ukazujući da Ukrajini nedostaju sposobnosti poput protivraketne odbrane i svemirskih vojnih tehnologija. Njegova ocjena posebno je značajna jer je strateško opredjeljenje za pristupanje NATO-u i Evropskoj uniji upisano u Ustav Ukrajine.

Zalužni je gotovo istovremeno iznio još jednu ocjenu koja je privukla pažnju javnosti, tvrdeći da je Moskva tokom sukoba uspjela da pronađe protivmjere za gotovo sve tipove zapadnog naoružanja koje su ukrajinske snage dobile.

„U 2026. godini Ukrajina je koristila praktično sve vrste oružja, osim možda ’tomahavka’, nuklearnog oružja, nosača aviona i F-35 koji se nalaze u naoružanju NATO-a. Taj resurs je iscrpljen. Rusija je pronašla protivmjere za sve to”, rekao je bivši komandant ukrajinske vojske.

Zalužni, međutim, svoje ocjene nije predstavio kao poziv Ukrajini da odustane od saradnje sa Zapadom. Naprotiv, naglasio je da i dalje podržava NATO, ali smatra da Alijansa mora temeljno da mijenja vojne standarde i doktrinu na osnovu iskustava sa ukrajinskog ratišta. Prema njegovim riječima, ukrajinska vojska je zbog prirode sadašnjeg sukoba došla do nivoa i načina ratovanja za koje postojeći standardi NATO-a više nisu dovoljni.

Njegove riječi o članstvu Ukrajine nisu, međutim, i zvaničan stav Alijanse. NATO i dalje navodi da će Ukrajina postati članica kada se saveznice o tome saglase i kada budu ispunjeni potrebni uslovi, dok se u dokumentima Alijanse i dalje govori o evroatlantskoj perspektivi Kijeva.

Istovremeno, serija nastupa Zalužnog ponovo je u prvi plan izbacila njegov odnos sa Zelenskim, koji je već duže vrijeme jedno od najosjetljivijih pitanja u ukrajinskom političkom vrhu.

Zalužni je sa mjesta vrhovnog komandanta smijenjen u februaru 2024. godine poslije višemjesečnih neslaganja sa predsjednikom o načinu vođenja rata i strategiji ukrajinskih snaga. Potom je upućen u London kao ambasador, ali njegov odlazak iz vojnog vrha nije značio i njegov nestanak iz političkog života Ukrajine.

U intervjuu Asošijeted presu početkom ove godine Zalužni je prvi put javno govorio o dubini razlika sa Zelenskim, navodeći da su se njih dvojica više puta sukobljavala oko vojne strategije, posebno uoči i tokom neuspješne ukrajinske kontraofanzive 2023. godine. AP je naveo da se Zalužni već duže vrijeme u ukrajinskoj javnosti posmatra kao najozbiljniji potencijalni politički konkurent sadašnjem predsjedniku.

Njegov politički značaj dodatno povećavaju istraživanja javnog mnjenja. Prema anketi „Ipsosa” koju je AP citirao, Zalužni bi u hipotetičkoj predsjedničkoj trci imao 23 odsto podrške, a Zelenski 20 odsto. Sam Zalužni, ipak, tvrdi da se politikom neće baviti dok traje rat ili dok je na snazi ratno stanje.

Upravo zbog toga njegove najnovije izjave u Kijevu dobijaju težinu veću od običnih vojnostručnih procjena. Zalužni je istovremeno doveo u pitanje realnost jednog od glavnih spoljnopolitičkih ciljeva Ukrajine i javno priznao sposobnost Rusije da se prilagođava zapadnom oružju i tehnologijama koje se koriste na frontu.

To ne znači da je bivši komandant odustao od zapadnog kursa Ukrajine, ali pokazuje da njegovo viđenje sadašnjeg rata i buduće bezbjednosne arhitekture zemlje sve otvorenije odstupa od političke retorike koja godinama dominira u Kijevu.

Zbog toga se njegove riječi pažljivo čitaju ne samo kao procjene generala koji je gotovo tri godine komandovao ukrajinskom vojskom u najtežem periodu sukoba, već i kao poruke čovjeka koji bi, kada se jednom otvore izbori, mogao da postane glavni rival Vladimiru Zelenskom.