VAŠINGTON - Poslije imenovanja Bila Pultea za vršioca dužnosti direktora nacionalne obavještajne službe SAD, u Kancelariji direktora nacionalne obavještajne službe počela su velika otpuštanja, što je izazvalo oštre reakcije demokrata i novu raspravu o Trampovom odnosu prema bezbjednosnom aparatu.

Prema navodima američkih medija, Pulte je odmah po preuzimanju dužnosti zatražio spisak svih zaposlenih u kancelariji koja koordinira rad američkih obavještajnih struktura. Izvori upoznati sa dešavanjima ocijenili su da je riječ o početku otpuštanja kadrova koje Trampovi saradnici i pristalice nazivaju dijelom „duboke države”.

Pulte je na mjesto vršioca dužnosti direktora postavljen poslije odlaska Tulsi Gabard, koja je formalno navela porodične razloge za ostavku. Ipak, u Vašingtonu su se odmah pojavile tvrdnje da je njen odlazak posljedica sve većih neslaganja sa Bijelom kućom i nezadovoljstva dijelom njenog rada u osjetljivim bezbjednosnim pitanjima.

Donald Tramp je, imenujući Pultea, jasno stavio do znanja da očekuje smanjenje broja zaposlenih u Kancelariji direktora nacionalne obavještajne službe. Američki predsjednik je ranije ocijenio da je ta institucija predugo bila prevelika i da u njoj ima ljudi koji, kako je rekao, „ne bi trebalo da budu tamo”.

Demokrate su, međutim, u pismu upućenom Pulteu izrazile zabrinutost zbog brzine i obima najavljenih rezova. Oni su naveli da Pulte nema dovoljno iskustva u obavještajnoj zajednici da bi u kratkom roku mogao da donese utemeljenu procjenu o tome koja mjesta treba ukinuti, a koja su neophodna za nacionalnu bezbjednost.

Posebno je sporno to što je Pulte do sada bio poznat kao čovjek iz finansijskog i stambenog sektora. Radio je u Federalnoj agenciji za finansiranje stanovanja, a pod njegovom nadležnošću bile su i velike hipotekarne institucije. Upravo zbog toga kritičari tvrde da se na čelo osjetljivog obavještajnog sistema postavlja politički lojalan kadar, a ne profesionalac sa dugim iskustvom u sektoru bezbjednosti.

Republikanci bliski Trampu, sa druge strane, smatraju da su rezovi neophodni i da je riječ o pokušaju da se obavještajni aparat vrati pod jasniju političku i institucionalnu kontrolu. U tom tumačenju, Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe predstavlja jedan od centara birokratske moći koji je godinama rastao van domašaja izabranih političkih struktura.

Nova smjena u vrhu američkog bezbjednosnog sistema dolazi poslije serije kadrovskih potresa u administraciji Donalda Trampa. Prošle godine ministar odbrane Pit Hegset smijenio je direktora Obavještajne agencije Ministarstva odbrane, general-potpukovnika Džefrija Kruza, što su američki mediji tada opisali kao dio šire čistke visokih zvaničnika nacionalne bezbjednosti.

Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe nastala je poslije terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, kako bi se poboljšala koordinacija između brojnih američkih obavještajnih agencija. Upravo zato protivnici rezova tvrde da bi naglo smanjenje broja zaposlenih moglo da oslabi sistem razmjene informacija i nadzora nad prijetnjama.

Trampovi saradnici, međutim, insistiraju da je došlo vrijeme da se ta struktura preispita. Pulte se za sada nije javno izjasnio o svim detaljima otpuštanja, ali je jasno da je njegov mandat već na početku postao jedna od najspornijih tačaka novog obračuna Bijele kuće sa djelovima američkog bezbjednosnog aparata.