Lokalni i regionalni izbori u Velikoj Britaniji pretvorili su se u ozbiljan politički udarac za premijera Kira Starmera i njegovu Laburističku stranku, koja je pretrpjela teške gubitke u Engleskoj, Škotskoj i Velsu. Rezultati izbora održanih u četvrtak, 7. maja, pokazali su da se tradicionalni britanski model političke dominacije dvije velike stranke sve brže urušava, dok birači sve masovnije traže alternativu van dosadašnjeg političkog centra.

Najveći dobitnik izbora je stranka „Reform UK” Najdžela Faraža, koja je ostvarila veliki prodor u engleskim lokalnim savjetima i preuzela dio nekadašnjih laburističkih uporišta. Prema do sada objavljenim rezultatima, „Reform” je osvojio više od hiljadu novih odborničkih mjesta, dok su laburisti izgubili kontrolu nad brojnim sredinama u kojima su decenijama bili dominantna politička snaga. Posebno bolni porazi zabilježeni su u tradicionalnim radničkim oblastima, među kojima su Vigan i Tamsajd.

U Velsu je poraz laburista dobio istorijske razmjere. Plaid Kamri postao je najjača stranka u Senedu, čime je okončana dugogodišnja dominacija laburista u velškoj politici, dok je velški ogranak Laburističke stranke pao na treće mjesto, iza Plaid Kamrija i „Reforma”.

Starmer, koji je prije manje od dvije godine ubjedljivo došao na vlast poslije pobjede laburista na opštim izborima 2024. godine, sada se suočava sa sve većim nezadovoljstvom javnosti i sopstvene stranke. Birači, kako navode britanski mediji, kažnjavaju vladu zbog sporog ispunjavanja obećanja, visokih troškova života i osjećaja da obećana promjena nije stigla.

Premijer je poslije poraza priznao odgovornost, ali je poručio da nema namjeru da se povuče. „Neću otići”, izjavio je Starmer, tvrdeći da je zemlji potrebna stabilnost i rezultati, a ne novi unutarstranački obračuni. On je naveo da je vlada napravila greške, ali je obećao da će nastaviti da radi na rješavanju krize troškova života i obnovi povjerenja građana.

Ipak, pritisak na Dauning strit raste. Britanski mediji pišu da dio laburističkih poslanika već otvoreno razmatra pitanje Starmerovog ostanka na čelu vlade i stranke. Prema „Gardijanu”, poslije izbornog debakla u stranci se sve glasnije govori o mogućnosti da premijeru bude ponuđen kontrolisan, „častan” izlazak, kako bi se izbjegla dugotrajna unutrašnja kriza.

Mehanizam za pokretanje borbe za liderstvo u Laburističkoj stranci nije jednostavan. Prema objašnjenju britanskog Instituta za vladu, izazivač aktuelnog lidera mora da obezbijedi podršku najmanje 20 odsto laburističkih poslanika, što trenutno znači 81 poslanika.

Iako konzervativci takođe nisu ostvarili rezultat koji bi im omogućio veliki povratak, izbori su potvrdili da se britanska politička scena raspada na više pravaca. „Reform” preuzima protestne glasove na desnici i u nekadašnjim radničkim sredinama, Zeleni i liberalne demokrate jačaju u urbanim i južnim djelovima zemlje, dok nacionalne stranke u Škotskoj i Velsu dodatno potiskuju laburiste.

Za Starmera, ovi izbori nisu samo lokalni poraz, već upozorenje da se raspoloženje u zemlji naglo okreće protiv vlade. Pitanje više nije samo koliko je laburista izgubila odborničkih mjesta, već da li premijer može da ubijedi i birače i sopstvene poslanike da još ima snagu da preokrene politički tok u Britaniji.