Hapšenje jednog od najtraženijih narko-bosova na svijetu, Urugvajca Sebastijana Marseta, u Boliviji, izazvalo je ogromnu pažnju svjetskih medija, ali i neočekivanu lavinu reakcija na društvenim mrežama, zbog mlade žene koja je uhapšena zajedno sa njim.

Prema izvještajima vodećih svjetskih agencija, Marset je priveden u velikoj policijskoj operaciji u gradu Santa Kruz de la Sijera, čime je okončan višegodišnji međunarodni lov na čovjeka koga su američke vlasti svrstavale među najopasnije narko-kriminalce i za čije je hapšenje bila raspisana nagrada od dva miliona dolara.

Lider takozvanog „Prvog urugvajskog kartela“, Marset je optužen za organizovanje šverca kokaina iz Južne Amerike u Evropu, kao i za pranje novca preko međunarodnih finansijskih tokova.

Međutim, pažnju javnosti nije privuklo samo njegovo hapšenje, već i činjenica da je u istoj akciji uhapšena i dvadesetdvogodišnja Tatjana Marset Alba, njegova bliska rođaka i, prema navodima istrage, dio bezbjednosnog okruženja kriminalne grupe.

Ona je privedena u takozvanoj „sigurnoj kući“ zajedno sa drugim članovima grupe, a protiv nje je pokrenut postupak koji podrazumijeva i višemjesečni pritvor dok traje istraga o njenoj ulozi u mreži.

Ipak, upravo je njeno ponašanje tokom hapšenja izazvalo neuobičajenu reakciju javnosti. Fotografije i snimci na kojima se, uprkos lisicama, pojavljuje smirena i nasmijana, munjevito su se proširili internetom. Uslijedila je lavina komentara u kojima su korisnici društvenih mreža više pažnje posvetili njenom izgledu nego težini krivičnih djela koja joj se stavljaju na teret.

Pojedini su čak išli toliko daleko da su spekulisali o njenoj mogućoj manekenskoj karijeri, dok su se u ekstremnim reakcijama pojavljivali i pozivi na njeno oslobađanje, što je izazvalo oštre kritike dijela javnosti koji upozorava na opasnost romantizacije kriminala.

Istovremeno, hapšenje Marseta predstavlja značajan uspjeh regionalnih i međunarodnih bezbjednosnih službi, kao i obnovljene saradnje Bolivije i Sjedinjenih Američkih Država u borbi protiv organizovanog kriminala.

Dok se istraga nastavlja, slučaj Tatjane Albe ostaje primjer kako se u digitalnom dobu granica između stvarnosti i percepcije lako zamagljuje, čak i kada je riječ o najtežim oblicima kriminala.