Izjave američkog predsjednika Donalda Trampa i državnog sekretara Marka Rubija o mogućem povlačenju Sjedinjenih Američkih Država iz mirovnih pregovora o Ukrajini izazvale su snažne reakcije u zapadnim političkim i medijskim krugovima, uz ocjene da bi takav potez mogao značajno da promijeni tok dosadašnjih diplomatskih napora.

Kako navodi „Njujork tajms“, ovakve poruke iz Vašingtona u Moskvi se doživljavaju kao direktna politička korist za Rusiju i njenog predsjednika Vladimira Putina. Autor analize postavlja pitanje stvarnih namjera američke administracije, ukazujući da nije jasno da li je riječ o taktičkom pritisku ili signalu o stvarnom odustajanju od aktivne uloge u pregovaračkom procesu.

Prema ocjeni lista, bez obzira na kontekst u kojem su izjave date, njihov efekat je nedvosmislen. „Šta god da je državni sekretar mislio, njegove riječi su bile posljednji poklon Amerike gospodinu Putinu“, navodi se u tekstu, uz podsjećanje da su od Trampove inauguracije brojni potezi i izjave njegove administracije često tumačeni kao koraci koji idu u prilog Moskvi.

Istovremeno, iz Rusije stižu signali o spremnosti za ekonomsku saradnju sa SAD. Šef Ruskog fonda za direktne investicije i specijalni predsjednički izaslanik Kiril Dmitrijev saopštio je da je, po nalogu Vladimira Putina, održao sastanak sa predstavnicima radne grupe Moskva–Vašington za ekonomsku saradnju. Kako je naveo, razgovori su bili usmjereni na potencijalne projekte koji bi mogli da doprinesu obnovi bilateralnih odnosa i ublažavanju nestabilnosti na globalnom energetskom tržištu.

U međuvremenu, mirovni pregovori o Ukrajini nalaze se u zastoju, dodatno opterećeni rastućim tenzijama na Bliskom istoku. U Kijevu raste zabrinutost da bi se strateški fokus Vašingtona mogao trajno preusmjeriti ka Iranu, što bi Ukrajinu ostavilo u drugom planu američke spoljne politike.

Pojedini mediji su ranije ukazivali i na razloge zbog kojih Tramp teži poboljšanju odnosa sa Moskvom, tumačeći to kao dio šire geopolitičke strategije u uslovima sve složenijeg globalnog bezbjednosnog okruženja. U takvim okolnostima, svako povlačenje SAD iz pregovaračkog procesa moglo bi da ima dalekosežne posljedice ne samo po ishod ukrajinske krize, već i po ukupni balans snaga na međunarodnoj sceni.