Vojna kampanja Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana mogla bi da potraje najmanje još dvije nedjelje, ali se, prema procjenama izraelskih izvora, ne očekuje da će dovesti do svrgavanja režima u Teheranu. Istovremeno, iz Vašingtona stižu međusobno suprotstavljene poruke o vremenskom okviru i ciljevima operacije, dok iransko rukovodstvo poručuje da je spremno da nastavi sukob „do pobjede“. Prema podacima iranskih vlasti, broj civilnih žrtava već je premašio 15.000.

Izraelski portal Ynet, pozivajući se na izvor upoznat sa tokom operacije, navodi da bi borbena dejstva mogla da se nastave najmanje još dvije sedmice. Uprkos početnim očekivanjima da bi intenzivni napadi mogli dovesti do ozbiljnog potresa iranske vlasti, procjene na terenu ukazuju da režim u Teheranu ostaje stabilan.

„Euforija koja je obilježila početak operacije ustupila je mjesto razočaranju i pesimizmu, jer iranski režim i dalje djeluje stabilno“, navodi se u izvještaju.

Prema istom izvoru, izraelski premijer Benjamin Netanjahu već priprema domaću javnost za mogućnost da se vojna kampanja okonča bez promjene vlasti u Iranu. „Izgledi za promjenu režima su trenutno mali. Oni su fanatici i pobijediće ako režim ne padne“, ocijenio je sagovornik izraelskog portala.

Dok se u Izraelu sve češće govori o ograničenim rezultatima kampanje, unutar američke administracije mogu se čuti različite procjene o stanju na frontu i daljem toku operacije.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u intervjuu za CBS News da se rat približava kraju. „Mislim da je rat skoro završen. Iran nema mornaricu, nema komunikacije, nema vazduhoplovstvo“, poručio je Tramp.

Suprotno tome, sekretar za rat SAD Pit Hegset smatra da sukob tek ulazi u svoju pravu fazu. U intervjuu za istu televizijsku mrežu on je naglasio da operacija tek počinje i da je Vašington spreman na dugotrajan angažman.

„Ovo je rat. Ovo je sukob. To znači bacanje neprijatelja na koljena. Želim da gledaoci shvate da je ovo tek početak. Spremni smo da idemo koliko god je potrebno“, rekao je Hegset.

Novinari su kasnije upitali američkog predsjednika kako treba tumačiti ovakve različite poruke iz njegove administracije. Tramp je odgovorio da u njima ne vidi protivrječnost, dodajući da bi „moglo da se kaže da je i jedno i drugo“.

U međuvremenu, prema pisanju Volstrit žurnala, dio predsjednikovih savjetnika privatno ga poziva da potraži izlaz iz sukoba sa Iranom. Razlog za to su strahovanja od naglog i potencijalno dugoročnog rasta cijena nafte, ali i mogućih političkih posljedica unutar Sjedinjenih Država.

Specijalni izaslanik američkog predsjednika za Bliski istok Stiv Vitkof izjavio je za televiziju CNBC da u ovom trenutku nije moguće predvidjeti kada bi sukob mogao da se okonča.

„Ne znam. Znam samo da predsjednik Tramp nije osoba sa kojom bi se neko lako upuštao u sukob“, rekao je Vitkof.

Portparolka Bijele kuće Karolina Levit istakla je da će operacija protiv Irana biti okončana onda kada predsjednik procijeni da su vojni ciljevi postignuti.

„Na kraju, operacija će se završiti kada vrhovni komandant utvrdi da su vojni ciljevi u potpunosti ispunjeni“, rekla je Levit na brifingu u Bijeloj kući.

Iz Teherana, međutim, stižu poruke da Iran nije spreman na povlačenje. Prema navodima iranske novinske agencije Tasnim, portparol Islamske revolucionarne garde Sardar Naini poručio je da će se borbe nastaviti „dok Iran ne nauči neprijatelja lekciju“.

„Biće bezbjednosti ili za sve ili ni za koga. Mi smo ti koji odlučuju kada će se rat završiti“, naglasio je Naini.

Istovremeno, raste i broj civilnih žrtava. Prema podacima Ministarstva zdravlja Islamske Republike, više od 15.000 iranskih građana ranjeno je u napadima koje su izvele SAD i Izrael. Od tog broja, 12.495 osoba je nakon ukazane pomoći pušteno iz bolnica, dok se 1.682 ranjenih i dalje nalazi na liječenju.

Različite procjene o trajanju i ishodu sukoba, kao i odsustvo jasno definisanog političkog cilja, ukazuju da bi rat protiv Irana mogao da se pretvori u dugotrajnu krizu sa nepredvidivim posljedicama po region Bliskog istoka, ali i globalnu energetsku i političku stabilnost.