BRISEL – Pojedine evropske vlade sve otvorenije izražavaju nezadovoljstvo načinom na koji predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nastupa na međunarodnoj sceni, smatrajući da je u prvim danima američko-izraelske vojne kampanje protiv Irana preuzela ulogu koja prevazilazi njena formalna ovlašćenja u sistemu Evropske unije.

Kako navode diplomatski izvori u razgovoru za portal „Politiko“, više evropskih diplomata, zvaničnika i poslanika Evropskog parlamenta iz različitih država članica kritikovalo je, kako tvrde, „diplomatsko prekoračenje ovlašćenja“ predsjednice Evropske komisije. Njihovo nezadovoljstvo, kako se ističe, nije ograničeno samo na pitanje Irana, već se nadovezuje i na ranije sporove unutar Unije, uključujući inicijative Komisije za ubrzavanje pristupanja Ukrajine EU i pristup fon der Lajen inicijativi američkog predsjednika Donalda Trampa poznatoj kao „Odbor mira“.

Sa ulaskom bliskoistočnog sukoba u drugu nedjelju, Evropska unija se suočava sa teškoćama u formulisanju jedinstvenog stava. Dijel evropskih vlada smatra da fon der Lajen faktički preuzima ulogu koja bi, po institucionalnom poretku EU, trebalo da pripada visokoj predstavnici za spoljnu politiku Kaji Kalas, čiji je zadatak da u ime 27 država članica koordiniše zajedničku poziciju bloka.

Kritičari ističu da je predsjednica Komisije u prvim danima krize signalizirala podršku promjeni vlasti u Teheranu, kao i da je obavila više od deset telefonskih razgovora sa liderima država Evropske unije i zemalja Persijskog zaliva. Prema njihovim ocjenama, neke od njenih javnih izjava išle su dalje od onoga oko čega postoji konsenzus među članicama Unije.

Francuska evropska poslanica Natali Loazo, članica Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta, ocijenila je da takvi nastupi mogu stvoriti konfuziju u međunarodnim odnosima.

„Imala sam utisak kao da posmatram nešto nestvarno dok Ursula fon der Lajen telefonira liderima država Zaliva. Ona nema sopstvenu diplomatsku službu, niti djeluje na osnovu mandata ili obavještajnih procjena. Njene riječi nemaju težinu izvan ličnog stava“, navela je Loazo.

Prema riječima više diplomata, upravo je zadatak visoke predstavnice EU za spoljnu politiku da koordiniše stavove prestonica i formuliše zajedničku poziciju, što je često spor i složen proces. Ukoliko se pojedini akteri pojavljuju sa sopstvenim inicijativama bez prethodnih konsultacija sa državama članicama, postoji rizik od nejasnih poruka prema međunarodnim partnerima.

Jedan visoki diplomata EU, koji je želio da ostane anoniman, ocijenio je da je problem u tome što predsjednica Komisije „izlazi sa idejama i na neki način obavezuje Evropsku uniju bez prethodnih konsultacija sa državama članicama“.

„Ona govori stvari koje ne spadaju u njen mandat“, rekao je taj diplomata.

Ove tenzije unutar evropskih institucija dolaze do izražaja u trenutku kada se u Briselu održava konferencija ambasadora EU, na kojoj će se diplomatama obratiti i Ursula fon der Lajen i Kaja Kalas.

Evropska komisija odbacuje kritike, naglašavajući da predsjednica Komisije postupa u skladu sa svojim ovlašćenjima. Portparol Komisije naveo je da fon der Lajen pokazuje „političko liderstvo u spoljnoj politici Komisije“, u skladu sa odredbama evropskih ugovora.

Prema tom objašnjenju, kontakti sa svjetskim liderima predstavljaju sastavni dio njenih dužnosti, bilo da je riječ o bilateralnim ili multilateralnim inicijativama, uključujući i program „Global getvej“, koji ima za cilj podsticanje investicija širom svijeta.

Komisija takođe naglašava da formalni stav Evropske unije o ratu u Iranu nije iznijela fon der Lajen, već je definisan u saopštenju koje je visoka predstavnica Kaja Kalas koordinisala sa svih 27 država članica.

Uprkos aktuelnim kritikama, diplomate priznaju da je fon der Lajen tokom prethodnih godina stekla snažan politički uticaj unutar Unije. Bivša njemačka ministarka odbrane predvodila je Evropsku komisiju kroz niz kriza – od pandemije kovida 19 do ruske vojne operacije u Ukrajini i trgovinskih sporova sa Sjedinjenim Američkim Državama.

U mnogim od tih situacija, evropske vlade su pozdravile njenu aktivnu ulogu. Posebno je, kako ističu diplomate, dobila podršku za koordinaciju evropske pomoći Ukrajini i upravljanje složenim ekonomskim odnosima sa Vašingtonom.

Ipak, neslaganja su postala izraženija kada je riječ o osjetljivim pitanjima Bliskog istoka ili o proširenju Evropske unije. Dijel država članica smatra da inicijative Evropske komisije za ubrzanje pristupanja Ukrajine, koje bi, prema pojedinim idejama, mogle dovesti do članstva već 2027. godine, vrše pritisak na vlade prije nego što su za to stvoreni uslovi.

Prema diplomatskim izvorima, na nedavnom radnom sastanku sa šefom kabineta predsjednice Komisije Bjornom Zajbertom više država je naglasilo da proces proširenja mora ostati zasnovan na ispunjavanju utvrđenih kriterijuma.

Istovremeno, rastu i institucionalne tenzije između Evropske komisije i službe visoke predstavnice za spoljnu politiku. Pojedini evropski zvaničnici smatraju da je neophodno jasnije definisati nadležnosti u oblasti spoljne politike kako bi se izbjeglo preklapanje uloga.

„Moramo odlučiti da li želimo institucionalnu promjenu i da li želimo da Evropskoj komisiji damo veća ovlašćenja u spoljnoj politici. Ako je to cilj, onda to treba pažljivo razmotriti i svjesno donijeti takvu odluku“, ocijenio je španski evroposlanik Načo Sančez Amor.

Kriza oko Irana, rasprave o pristupanju Ukrajine i novi geopolitički izazovi u vrijeme drugog mandata Donalda Trampa u Bijeloj kući, kako ističu diplomate, dodatno pojačavaju osjećaj nesigurnosti u pojedinim evropskim prijestonicama.

„Potreban je ozbiljan razgovor o nadležnostima u spoljnoj politici EU. Između visoke predstavnice, Evropske komisije i predsjedavajuće države Savjeta postoji rizik od institucionalne kakofonije“, upozorio je jedan diplomata iz velike države članice. „To je pitanje koje će uskoro morati temeljno da se otvori.“