Broj žrtava ekstremnih vrućina u Evropi brzo raste, dok temperature u više zemalja danima prelaze 40 stepeni Celzijusa, izazivajući pritisak na zdravstvene sisteme, saobraćaj, energetiku i svakodnevni život stanovnika.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 1.300 viška smrtnih slučajeva dovodi se u vezu sa toplotnim talasom koji je zahvatio Evropu. Najteže je pogođena Francuska, gdje vlasti bilježe oko 1.000 viška smrtnih slučajeva, uglavnom među starijim i hronično oboljelim stanovništvom.

Temperature iznad 40 stepeni već danima traju u djelovima Francuske i Španije, dok su najviši nivoi upozorenja izdavani i u Velikoj Britaniji, Italiji i Holandiji. Novi temperaturni rekordi zabilježeni su i u Njemačkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Češkoj, što potvrđuje da se toplotni talas pomjera ka centralnoj i istočnoj Evropi.

Ekstremne temperature dovele su i do neobičnih scena u evropskim gradovima. U Bernu je sve više stanovnika koji se, umjesto gradskim prevozom, iz kancelarije kući vraćaju plivajući rijekom Are, što je za mnoge u švajcarskoj prestonici već postalo ljetnja tradicija. U brojnim drugim gradovima fontane i kanali pretvoreni su u improvizovana kupališta.

U Francuskoj se, međutim, vodi i politička rasprava o klima-uređajima. U prodavnicama se bilježi pojačana potražnja za klima-uređajima i ventilatorima, dok dio vlasti upozorava da masovno hlađenje ne može biti jedini odgovor na sve češće toplotne talase.

Francuska ministarka ekologije Monik Barbut poručila je da je „užasnuta” predlozima da se klima-uređaji postave svuda, ocijenivši da to nije dugoročno prilagođavanje globalnom zagrijavanju, već samo hitna mjera. Ta izjava izazvala je dodatne reakcije javnosti, posebno zbog činjenice da su mnoge javne ustanove, uključujući ministarstva, već klimatizovane.

U Parizu je pritisak na hitne službe naglo porastao. Bolnice bilježe sve veći broj pacijenata sa simptomima iscrpljenosti i toplotnog udara, a prema izvještajima francuskih medija, samo u jednom periodu registrovano je oko 3.000 poziva hitnoj pomoći, što je znatno više nego uobičajenim danima.

Ni Velika Britanija nije ostala pošteđena. U Londonu je, kako prenose britanski mediji, otkazana konferencija posvećena posljedicama ekstremnih vrućina jer prostor u kojem je trebalo da bude održana nije imao adekvatnu klimatizaciju.

U Berlinu se građani rashlađuju vodenim mlazevima, u Češkoj prolaznike polivaju vodom na ulicama, dok se u Mađarskoj dijeli flaširana voda, a zaposlenima se preporučuje rad od kuće. U Francuskoj su zabilježene i scene u kojima stanovnici, zbog užarenih površina, hranu zagrijavaju na prozorskim daskama.

Meteorolozi upozoravaju da se talas vrućina neće brzo povući. Poslije zapadne Evrope, najveći pritisak očekuje se u centralnim i istočnim djelovima kontinenta, gdje bi visoke temperature mogle da se zadrže i narednih dana.

Evropa se tako suočava sa jednim od najozbiljnijih ranih ljetnjih toplotnih talasa posljednjih godina, koji je još jednom otvorio pitanje spremnosti gradova, zdravstvenih službi i javne infrastrukture za vremenske ekstreme koji sve češće pogađaju kontinent.