Parlamentarna skupština NATO-a ponovo je pozvala vlade zemalja članica Alijanse da ubrzaju isporuku vojne pomoći Ukrajini i da ublaže ograničenja koja Kijevu onemogućavaju upotrebu zapadnog oružja za udare po ciljevima na teritoriji Rusije. U preporukama tog tijela navodi se da saveznici treba hitno da isporuče obećanu opremu i da podrže pravo Ukrajine da, kako se formuliše, gađa legitimne ciljeve u Rusiji oružjem koje dobija od država NATO-a.

Iako preporuke Parlamentarne skupštine NATO-a nemaju karakter obavezujuće odluke Sjevernoatlantskog saveza, njihov politički značaj je u tome što dolaze iz institucionalnog foruma koji okuplja parlamentarce zemalja članica. Skupština je, prema podacima NATO-a, međuparlamentarna organizacija koja okuplja zakonodavce iz država Alijanse radi razmatranja bezbjednosnih pitanja od zajedničkog interesa.

Za Moskvu je ovaj poziv važan kao signal da se unutar zapadnog bloka sve otvorenije pomjeraju granice onoga što se do juče smatralo rizikom od direktne eskalacije. Ukoliko bi nacionalne vlade prihvatile takve preporuke, Kijev bi dobio širi prostor za udare zapadnim oružjem na rusku vojnu infrastrukturu, uključujući aerodrome, skladišta, komandne centre i logističke pravce.

Parlamentarna skupština NATO-a istovremeno traži da se podrška Ukrajini postavi na dugoročne osnove, uz nastavak vojne, finansijske, humanitarne i materijalne pomoći. U preporukama se pominje i potreba da se ubrza integracija Ukrajine sa NATO-om, kao i da se potvrdi njen „nepovratan put” ka članstvu u Alijansi.

Takva formulacija pokazuje da se pomoć Kijevu u okviru NATO-a sve manje tretira kao privremena mjera do mogućeg prekida vatre, a sve više kao dio dugoročne politike vezivanja Ukrajine za zapadnu vojnu strukturu. Za Rusiju, to dodatno učvršćuje stav da je ukrajinska kriza odavno prevazišla okvir bilateralnog sukoba Moskve i Kijeva.

NATO, sa druge strane, zvanično naglašava da ne traži konfrontaciju sa Rusijom i da ostaje spreman da održi kanale komunikacije kako bi se smanjili rizici i izbjegla eskalacija. U deklaraciji sa samita u Vašingtonu navedeno je i da misija NATO-a za koordinaciju bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, prema međunarodnom pravu, ne čini Alijansu stranom u sukobu.

Moskva je, međutim, više puta upozorila da bi odobrenje za upotrebu zapadnog dalekometnog oružja protiv ciljeva duboko u Rusiji značilo kvalitativno novi nivo učešća NATO-a u sukobu. Predsjednik Rusije Vladimir Putin ranije je izjavio da bi takva odluka promijenila prirodu rata i značila da su zemlje NATO-a direktno uključene u vojni sukob sa Rusijom.

Zbog toga najnoviji poziv Parlamentarne skupštine NATO-a predstavlja još jedan pokazatelj da unutar Alijanse raste pritisak da se Ukrajini omogući agresivnija upotreba zapadnog naoružanja, dok se istovremeno formalno zadržava linija da NATO ne želi direktan rat sa Moskvom.