Delta fors uhapsila Madura: Tramp odobrio tajnu operaciju, predsjednik Venecuele odveden u SAD

Elitne snage američke vojske Delta fors izvele su operaciju hvatanja predsjednika Venecuele Nikolasa Madura nakon što je Centralna obavještajna agencija utvrdila njegovu tačnu lokaciju, a akciju je odobrio predsjednik SAD Donald Tramp, javlja ABC News, pozivajući se na dva izvora upoznata sa operacijom.

Prema navodima izvora, Tramp je dao zeleno svijetlo za hapšenje Madura nekoliko dana prije vazdušnih udara na Venecuelu. Prvobitno je bilo planirano da operacija bude izvedena na Božić, 25. decembra, ali je odložena zbog paralelnih američkih vazdušnih udara na mete Islamske države u Nigeriji. Naredni pokušaji su takođe pomjerani, između ostalog i zbog nepovoljnih vremenskih uslova.

Dopisnik ABC News-a i bivši oficir CIA i visoki zvaničnik Pentagona Mik Malroj ocijenio je da je operacija bila „nevjerovatno opasna“, ističući da je zahtijevala izuzetno precizne obavještajne podatke, detaljno planiranje i koordinisanu akciju jedinica Delta forsa uz vazdušnu podršku.

Delta fors je elitna jedinica specijalnih snaga američke vojske, specijalizovana za tajne antiterorističke operacije i spasavanje talaca. Bazirana je u Fort Bragu u Sjevernoj Karolini i broji oko 2.000 pripadnika. Podijeljena je u više operativnih grupa, uključujući udarne, avijacijske i tajne timove, kao i jedinice borbene podrške. Osnovana je krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka i učestvovala je u gotovo svim većim vojnim operacijama SAD, uključujući i intervenciju u Panami 1989. godine, kada je svrgnut predsjednik Manuel Norijega.

Sjedinjene Američke Države su 3. januara pokrenule vazdušne udare na Karakas i druge dijelove Venecuele. Ministarstvo spoljnih poslova u Karakasu optužilo je Vašington za vojnu agresiju i najavilo obraćanje Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija radi, kako je navedeno, pozivanja SAD na odgovornost. Tramp je potom saopštio da su Maduro i njegova supruga pritvoreni i izvedeni iz zemlje u okviru operacije koju su predvodile američke snage, a CBS News je kasnije javio da su zapljenu izveli pripadnici Delta forsa.

U izjavi za The New York Times, Tramp je operaciju opisao kao „briljantnu“, ističući visok nivo pripremljenosti američke vojske. „Bilo je mnogo dobrog planiranja i mnogo sjajnih vojnika i ljudi koji su bili uključeni“, rekao je Tramp, dodajući da će o daljim koracima SAD prema Venecueli govoriti na konferenciji za novinare u Mar-a-Lagu.

Nakon Trampove objave, potpredsjednica Venecuele Delsi Rodrigez saopštila je da vlada u Karakasu nema informacije o tome gdje se nalaze Maduro i njegova supruga, zahtijevajući zvaničnu potvrdu da su oboje živi.

Liderka venecuelanske opozicije i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado izjavila je da opozicija ima plan da preuzme vlast u zemlji „od prvog dana“, ali je naglasila da nije bila uključena u odluku SAD da uhapse Madura.

Rusko Ministarstvo spoljnih poslova ocijenilo je da su izvještaji o akcijama SAD, uključujući i hapšenje predsjednika Venecuele, „alarmantni“, pozvavši na hitno razjašnjenje situacije. „Takve akcije, ukoliko su se zaista dogodile, predstavljaju neprihvatljivo kršenje suvereniteta nezavisne države, što je u suprotnosti sa ključnim principima međunarodnog prava“, poručila je Moskva.

Predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores uhapsile su američke snage i prebacile na brod, odakle će biti transportovani u Njujork, izjavio je Tramp za Fox News. On je dodao da je protiv Madura i Flores podignuta optužnica u Njujorku i da će helikopterom biti prebačeni u taj grad.

„Ubili su mnogo ljudi i mnogo američkih građana, čak i ljude u sopstvenoj zemlji. Htjeli smo ovo da uradimo prije četiri dana, ali vrijeme nije bilo savršeno. Vrijeme mora biti savršeno… odjednom se otvorilo i rekli smo da krećemo“, rekao je Tramp. On je naveo da je Maduro uhapšen na lokaciji koja „više liči na tvrđavu nego na kuću, sa čvrstim čelikom svuda okolo“, te da je hapšenje gledao tokom noći „bukvalno kao da je gledao televizijsku emisiju“. „Da ste vidjeli brzinu, nasilje, to je bilo nevjerovatno“, kazao je Tramp, pohvalivši svoj tim i ističući da „nema druge zemlje na svijetu koja bi mogla da izvede takav manevar“.

Američki predsjednik je naveo da u akciji nije nastradao nijedan američki vojnik, uz napomenu da je „nekoliko momaka pogođeno, ali su se vratili i navodno su u prilično dobrom stanju“. Potvrdio je da su Maduro i njegova supruga optuženi i da im je izdata optužnica u Njujorku, te istakao da će SAD biti „snažno uključene“ u naftnu industriju Venecuele u budućnosti. Tramp je podsjetio da je sa Madurom razgovarao „prije nedjelju dana“ i da mu je rekao: „moraš da odustaneš, moraš da se predaš“, dodajući da je bilo neophodno uraditi „nešto mnogo operativnije, mnogo snažnije“.

Na pitanje da li će podržati liderku opozicije Mariju Korinu Mačado, koja se trenutno nalazi u Norveškoj, da preuzme vlast u Venecueli, Tramp je rekao da će to morati „odmah da se razmotri“. „Oni imaju potpredsjednika, kao što znate. Ne znam kakvi su to izbori bili, ali, znate, izbor Madura je bio sramota“, dodao je. On je naveo da Madurovo hapšenje „šalje signal da više nećemo biti maltretirani“, uz tvrdnju da SAD gube stotine hiljada ljudi godišnje zbog droge. „To više nećemo dozvoliti“, poručio je Tramp.

Prema sudskim dokumentima na koje se pozivaju RIA Novosti, Maduro se u Sjedinjenim Državama suočava sa do četiri doživotne kazne zatvora po svakoj tački optužnice. U martu 2020. godine, Maduro i njegovi navodni saučesnici optuženi su po četiri tačke: učešće u zaveri vezanoj za narkoterorizam, šverc kokaina u SAD, korišćenje i posjedovanje mitraljeza i eksplozivnih naprava u vezi sa narkoterorizmom, kao i učešće u zaveri za korišćenje i posjedovanje navedenog oružja i naprava. Ranije je saopšteno da su Maduro i Silija Flores optuženi u Južnom okrugu Njujorka.

Zamjenik državnog sekretara SAD Kristofer Landau saopštio je da će Maduro biti izveden pred sud, nakon što su ga, prema navodima Vašingtona, američke snage zarobile postupajući po nalogu za hapšenje. On je na društvenim mrežama govorio o „novoj zori za Venecuelu“, tvrdeći da će se Maduro „konačno suočiti sa pravdom za svoje zločine“, bez navođenja detalja o mjestu i terminu suđenja.

Dodatne informacije iznio je senator Majk Li, koji je naveo da je telefonom razgovarao sa državnim sekretarom Marko Rubio. Prema njegovim riječima, američke snage su pritvorile Madura radi izvođenja pred sud u Sjedinjenim Državama po krivičnim optužbama, dok su vojne aktivnosti imale za cilj zaštitu jedinica koje sprovode nalog za hapšenje.

Američka državna tužiteljka Pamela Bondi saopštila je da su Maduro i Silija Flores optuženi za „narkoterorizam“, nezakonito posjedovanje oružja i šverc droge, navodeći da će se „uskoro suočiti sa punim gnjevom američke pravde na američkom tlu“. Ova objava uslijedila je nakon tvrdnji da su američke snage tokom specijalne operacije u Karakasu zarobile Madura i njegovu suprugu i tajno ih izvele iz zemlje. Prema dostupnim informacijama, operacija je izvedena u noći između 2. i 3. januara, kada su u venecuelanskoj prestonici prijavljene snažne eksplozije.

Američki udari, prema navodima više izvora, bili su usmjereni na vojne i strateške objekte, uključujući zgradu parlamenta, a pojedini mediji spekulišu da je oštećen i mauzolej Ugo Čavez, iako zvanična potvrda o obimu i posljedicama napada za sada nije objavljena.

Ministarstvo spoljnih poslova Venecuele osudilo je američku akciju kao „otvorenu vojnu agresiju“, proglasilo vanredno stanje i saopštilo da je trenutno boravište predsjednika nepoznato, zatraživši međunarodne dokaze da su Maduro i njegova supruga živi i ističući da SAD snose punu odgovornost za njihovu bezbjednost.

Podsjećamo, Maduro je u Sjedinjenim Državama još 2020. godine optužen za „narkoterorizam“, a Vašington je za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja ponudio nagradu od 50 miliona dolara. Američka administracija godinama tvrdi da je vrh venecuelanske vlasti povezan sa međunarodnim narko-kartelima, što Karakas odbacuje kao politički motivisane optužbe. Zvanični Karakas je više puta saopštavao da je spreman za saradnju u borbi protiv trgovine narkoticima, ali je istovremeno optuživao Sjedinjene Države da iza pritisaka stoji namjera da preuzmu kontrolu nad ogromnim naftnim rezervama Venecuele.

Reagovala je i Moskva, koja je oštro osudila američku intervenciju, poručivši da Latinska Amerika mora ostati zona mira i da Venecueli mora biti garantovano pravo da samostalno odlučuje o svojoj budućnosti, „bez ikakvog destruktivnog, posebno vojnog, spoljnog miješanja“.