Moskva – Nijedan dio Rusije više ne može da se smatra potpuno bezbjednim usljed ubrzanog razvoja ukrajinskih vojnih tehnologija, prije svega bespilotnih sistema, upozorio je sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Sergej Šojgu. On je ocijenio da se zona rizika više ne odnosi samo na pogranična područja, već obuhvata i unutrašnje regione, uključujući i Ural.

Govoreći na sastanku u Uralskom federalnom okrugu, Šojgu je naveo da su meta ukrajinskih napada i dalje vojni objekti, transportna infrastruktura, kao i energetski sektor. Prema njegovim riječima, Ural, koji je donedavno bio van domašaja udara, sada se nalazi u zoni neposredne prijetnje.

On je ukazao da dinamika razvoja ukrajinskog naoružanja, kao i sve sofisticiraniji načini njegove upotrebe, dovode do situacije u kojoj „nijedan region Rusije ne može da se osjeća bezbjedno”.

Šojgu je ocijenio da se Rusija ne suočava sa izolovanim incidentima, već sa organizovanim i širokim sistemom pritiska u koji je, kako je naveo, uključeno više desetina država.

„Protiv naše zemlje djeluje ogroman sistem – više od 50, odnosno 56 država”, rekao je on, ne precizirajući o kojim zemljama je riječ.

Prema njegovim navodima, sabotaže usmjerene na kritičnu infrastrukturu postaju sve učestalije, što zahtijeva sistematičniji odgovor i jačanje zaštite ključnih objekata.

Šojgu je upozorio i na rast broja terorističkih napada. Kako je naveo, tokom 2025. godine u Rusiji je zabilježeno 1.830 takvih incidenata, što predstavlja povećanje od 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu i čak 6,5 puta više nego 2023.

On je dodao da bi potcjenjivanje ovih rizika moglo da ugrozi socioekonomsku stabilnost zemlje i oteža logističku podršku vojnim operacijama.

Masovni napadi dronovima

U proteklim danima zabilježeni su i intenzivni napadi bespilotnim letjelicama na više ruskih regiona, uključujući i područje Moskve. Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin potvrdio je da su napadi trajali više dana uzastopno i da je protivvazdušna odbrana djelovala u više pravaca.

Prema dostupnim podacima, tokom noći oboreno je 206 ukrajinskih dronova iznad različitih regiona Rusije, od čega 43 u širem području prijestonice. Samo u Moskovskoj oblasti do jutra 17. marta oboreno je 38 letjelica.

Eksplozije i djelovanje protivvazdušne odbrane zabilježeni su u više oblasti, uključujući Odincovo, Solnečnogorsk, Istru i Nahabino na sjeveru i sjeverozapadu, kao i Podolsk i Troick na jugu i jugozapadu Moskve.

U svjetlu širenja prijetnji, ruske vlasti pojačavaju mjere zaštite, naročito na objektima od strateškog značaja. Zamjenik predsjednika Odbora za odbranu Državne dume Jurij Švitkin izjavio je da se već sprovode odluke usmjerene na jačanje protivvazdušne odbrane i dodatno obezbjeđivanje kritične infrastrukture.

On je naveo da se mjere realizuju kako na zakonodavnom, tako i na izvršnom nivou, uključujući i formiranje specijalizovanih jedinica za zaštitu važnih industrijskih i energetskih objekata.

Istovremeno je naglasio značaj društvene kohezije u aktuelnim okolnostima, ocjenjujući da je riječ o trenutku koji zahtijeva jedinstvo.

Kremlj ocjenjuje da napadi bespilotnim letjelicama predstavljaju pokušaj Ukrajine da održi pritisak u uslovima produženog sukoba. Portparol predsjednika Rusije Dmitrij Peskov izjavio je da takve akcije ne utiču na strateški kurs Moskve.

On je dodao da ruske snage nastavljaju sprovođenje vojnih operacija i aktivnosti usmjerenih na, kako je naveo, obezbjeđivanje regionalne bezbjednosti.