Radi se o pjegi nazvanoj AR2987 koja je izbacila koronalnu masu (CME), a koja bi 14. aprila mogla izazvati polarnu svjetlost u gornjim slojevima Zemljine atmosfere.
Sunčeve pjege su tamna područja na površini Sunca koja nastaju, razvijaju se i nestaju pod uticajem snažnih magnetskih polja. Ta područja su privremena i mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko mjeseci.
“Povremeno se sunčeve pjege mogu ponovno aktivirati”
“Kada govorimo o “mrtvoj” sunčevoj pjegi, više se radi o poetskom nego o naučnom opisu”, rekao je solarni fizičar Philip Judge iz američkog Nacionalnog centra za istraživanje atmosfere (NCAR).
[embed]https://aloonline.me/vijesti/ekonomija/vlada-problem-bivsi-radnici-kap/[/embed]
“Povremeno se sunčeve pjege mogu ponovno aktivirati zbog ponovne pojave magnetskih polja na istom području”, kazao je Judge za Live Science.
AR2987 je izbacila solarnu baklju klase C.
Baklje klase C
Baklje klase C prilično su česte i rijetko imaju direktan uticaj na našu planetu. Ali ponekad, kao u slučaju jučerašnje erupcije, solarne baklje mogu podstaknuti izbacivanje koronalne mase, ogromne erupcije plazme i magnetskih polja. Sunčeve baklje C klase rijetko pokreću CME-ove, a kada ipak do toga dođe, CME-ovi su obično spori i slabi.
Kada CME udari u magnetsko polje koje okružuje Zemlju, nabijene čestice putuju niz linije magnetskog polja koje izvire iz sjevernog i južnog pola te se sudaraju s plinovima u atmosferi oslobađajući energiju u obliku fotona i stvarajući blistavu zavjesu prekrasne svjetlosti poznatu kao aurora borealis.
CME koji je u ponedjeljak krenuo prema Zemlji mogao bi 14. aprila izazvati manju (G1) geomagnetsku oluju, što znači da bi moglo doći do neznatnih uticaja na funkcionalnost satelita i slabe fluktuacije u energetskoj mreži. Dodatno, aurora bi mogla biti vidljiva na nižim geografskim širinama nego inače.
