Najduža natkrivena pješačka staza


Njihova gradnja počela je još u 12. vijeku. Protežu se na oko 40 kilometra u povijesnom centru glavnog grada regije Emilija Romanja. Napravljeni su od drveta, kamena ili betona. Služe kao zaštita od sunca ili kiše (zbog čega se kaže da u Bolonji niko nikad ne nosi kišobran), ali prije svega kao mjesto gdje se ljudi mogu družiti i trgovati.

Na popis UNESCO-ve svjetske baštine uvršten je i cijeli niz likovnih remek-djela iz 14. vijeka koja se čuvaju u Padovi, na sjeveroistoku zemlje. Uz Giottove freske tu su i radovi Menabuoija, Guarienta i Jacopa da Verone.

Montecatini Terme u istoimenom gradiću u Toskani nalazi se u grupi od 11 gradova iz sedam evropskih zemalja (Italija, Češka, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Austrija i Belgija) nominiranih za listu svjetske baštine kao “banjski gradovi koji nude izuzetno svjedočanstvo urbane arhitekture i kulturnog pokreta bez presedana”.

Od ranije, Italija na ovom popisu ima cijela povijesna središta nekih gradova, poput Rima, Napulja i Firence, zatim Veneciju i njenu lagunu, arheološka nalazišta poput Pompeja ili živopisnu Obalu Amalfi.

Državljanstvo na prodaju


Državljanstvo na prodaju. Zvuči preuveličano i izgleda paradoksalno, ali je činjenica da se pasoš mnogih zemalja zaista može dobiti brzo i uz pojednostavljene procedure zahvaljujući uplati ili ulaganju novca, piše Repubblica.

Rimski list navodi primjer otočke države Vanuatu u Oceaniji, za čije je državljanstvo dovoljno uplatiti 130.000 dolara i čekati samo mjesec dana. Među onima koji su iskoristili ovu priliku su političari i dužnosnici obeščašćenih autoritarnih režima, biznismeni koji su bankrotirali i pobjegli s novcem, vođe bandi, pljačkaši kriptovaluta…

Kupnja državljanstva, za one koji si to mogu priuštiti, ima mnoge prednosti. Nekima omogućava i bijeg od pravde, pomaže im u pranju novca ili služi za spašavanje vlastite kože.

Fenomen dobivanja državljanstva ulaganjem ne događa se samo na udaljenim oceanskim otocima, već i u Europskoj uniji: “zlatni pasoš” Malte košta 800.000 eura, uz uslov posjedovanja nekretnine, na Kipru je cijena dva miliona, a u Bugarskoj jedan.

Ko god kupi državljanstvo zemlje EU, ima niz benefita, mnogo više nego u slučaju Vanuatua. Prije svega, dobiva slobodu kretanja i pristup jedinstvenom tržištu.

Nisu bez razloga upravo zemlje Unije na vrhu indeksa putovnica, međunarodnog popisa koji pasošima pripisuje vrijednost razmjernu broju zemalja u koje se može ući bez vize. Na primjer, državljanin Malte može putovati bez vize u 134 zemlje svijeta, zbog čega se ova mediteranska državica nalazi na petom mjestu ove ljestvice.

Pitanja sigurnosti, pranja novca i utaje poreza


Europska unija se nedovoljno i tek odnedavno bavi ovim pitanjem, možda i zbog toga što je više zabrinuta za državljanstvo siromašnih nego za bogate: rezolucija Parlamenta iz 2014. godine i izvješće Komisije iz 2019. su rijetki dokumenti u kojima se tretira kupovina pasoša.

U ovom drugom dokumentu upozorava se na rizike za cijelu Uniju povezane sa pitanjima sigurnosti, pranja novca ili utaje poreza.

Ekonomisti napominju da stjecanjem državljanstva bogati unaprijed plaćaju beneficije koje će dobiti od ovog statusa. Pravnici, s druge strane, ističu da su kriteriji za dobivanje ili odbijanje državljanstva naturalizacijom uvijek proizvoljni.

Činjenica je, međutim, da državljanstvo nije samo pravni status, niti se može svesti na izračun troškova i beneficija. Državljanstvo je, prije svega, udruživanje u zajednicu jednakih i osim pravnog statusa donosi i društveni, odnosno osjećaj zajedničkog identiteta. U ovom manje uskom pogledu, fenomen prodaje državljanstva jasno pokazuje krizu demokratskog društva.

Radi se, zapravo, o à la carte državljanstvu u kojem pravni status i prednosti povezane s njim nisu popraćene nikakvim drugim elementom koji ovu instituciju čini onim uređajem uključivanja, kohezije i razvoja što je zapravo njezin raison d'etre, odnosno razlog postojanja. Upravo zbog toga države koje su ga stavile na prodaju, zapravo prije svega sebi nanose štetu, zaključuje Repubblica.