RIM – Pitanje nastavka vojne pomoći Ukrajini postaje jedna od glavnih linija podjele na italijanskoj političkoj sceni uoči parlamentarnih izbora 2027. godine, a neslaganja o odnosu prema Kijevu sve su izraženija i unutar lijevog centra i među strankama vladajuće desne koalicije, piše „Politiko”.

Bivši italijanski premijer i lider Pokreta pet zvjezdica Đuzepe Konte doveo je u pitanje opravdanost daljeg slanja oružja Ukrajini, najavljujući da njegova stranka više neće bezuslovno podržavati nove pakete vojne pomoći.

Konte je u intervjuu za „La Stampu” podsjetio da je Pokret pet zvjezdica u početku podržavao pomoć Kijevu zbog, kako je naveo, „jasne vojne neravnoteže u poređenju sa Rusijom”. Međutim, istakao je da se političke i vojne okolnosti mijenjaju i da njegova stranka sada namjerava da se uzdrži prilikom glasanja o novim isporukama oružja.

Pokret pet zvjezdica će, prema njegovim riječima, umjesto nastavka vojne eskalacije insistirati na pokretanju pregovora i pronalaženju diplomatskog rješenja sukoba.

Konteov stav izazvao je nove nesuglasice unutar lijevog centra, prije svega u Demokratskoj stranci, najvećoj opozicionoj političkoj organizaciji u Italiji. Dok jedan dio stranke ostaje privržen dosadašnjoj podršci Kijevu, drugi sve otvorenije zahtijeva promjenu kursa i jače diplomatsko angažovanje Evrope.

Prema istraživanju koje navodi „Politiko”, Pokret pet zvjezdica i Demokratska stranka zajedno su po podršci birača gotovo izjednačeni sa desnim blokom koji predvodi aktuelna premijerka Đorđa Meloni. Zbog toga bi odnos prema ratu u Ukrajini mogao da postane jedna od važnijih tema naredne izborne kampanje.

Jedinstven stav, međutim, ne postoji ni unutar vladajuće koalicije.

Dok Melonijeva nastavlja da podržava Ukrajinu i politiku NATO-a, njeni koalicioni partneri iz Lige znatno su uzdržaniji prema nastavku vojne pomoći. U toj stranci postoji i snažno protivljenje povećanju izdvajanja za odbranu, posebno ukoliko bi to podrazumijevalo dodatno opterećenje italijanskog budžeta.

Vojnoj pomoći Kijevu protivi se i politička grupa okupljena oko bivšeg generala Roberta Vanačija, koji zastupa stav da Italija ne treba da bude neposredno uključena u dalju eskalaciju sukoba.

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da su Italijani među najskeptičnijim građanima zapadnoevropskih država kada je riječ o nastavku podrške Ukrajini. Prema anketi agencije „Jugov”, svega 32 odsto ispitanika u Italiji izrazilo je zabrinutost zbog mogućnosti da Ukrajina ne ostvari uspjeh u sukobu sa Rusijom.

Konte je još u julu poručio da Evropska unija treba da napusti, kako je rekao, „antirusku histeriju” i da umjesto dalje militarizacije započne ozbiljne pregovore sa Moskvom.

Italija je istog mjeseca saopštila da neće učestvovati u vojnim vježbama takozvane „koalicije voljnih” u Ukrajini, čime je dodatno potvrđena rezervisanost Rima prema neposrednijem uključivanju u sukob.

Nasuprot tome, italijanski ministar odbrane Gvido Kroseto upozorio je krajem jula da Ukrajina bez zapadne vojne pomoći ne bi mogla da opstane, ističući da bi prekid isporuka oružja imao dalekosežne posljedice.

Istovremeno su poslanici stranke Nacionalna budućnost 29. jula podnijeli italijanskom parlamentu rezoluciju kojom se zahtijeva potpuni prekid vojne pomoći Ukrajini.

Sve izraženije razmimoilaženje pokazuje da podrška Kijevu više nije pitanje koje dijeli samo vlast i opoziciju, već tema koja produbljuje unutrašnje sukobe u gotovo svim važnijim političkim blokovima u Italiji.