Crna Gora danas i sutra obilježava državni praznik – Njegošev dan, posvećen rođenju Petra II Petrovića Njegoša, jedne od najvećih ličnosti srpske istorije, duhovnosti i kulture. Prema Zakonu o državnim i drugim praznicima, 13. i 14. novembar su neradni dani.

Petar II Petrović Njegoš rođen je 13. novembra 1813. godine na Njegušima, u starom crnogorskom plemenu iz kojeg potiče vladarska dinastija Petrović Njegoš. Već u ranoj mladosti, nakon smrti Svetog Petra Cetinjskog, preuzima duhovno i svjetovno vođstvo Crne Gore i odmah kreće u reforme koje će odrediti budućnost zemlje.

Tokom svoje vladavine postavio je temelje moderne crnogorske države – uveo Senat i izvršnu vlast, organizovao sudove, uredio poreski sistem i nastojao da ojača institucije u do tada plemenski uređenoj zemlji. Pod njegovim pokroviteljstvom u Cetinju je 1834. godine otvorena prva štamparija, a nedugo zatim i prva škola, što je označilo početak šireg prosvjetnog razvoja.

Njegoš je, uz državničke reforme, ostavio i dubok trag u književnosti i filozofiji. Njegova djela, među kojima se posebno izdvajaju Gorski vijenac, Luča mikrokozma i Svobodijada, pripadaju samom vrhu južnoslovenske književne baštine. Njegov poetski i duhovni autoritet čini ga jednom od najsloženijih i najpoštovanijih figura na ovim prostorima.

Preminuo je 31. oktobra 1851. godine, po novom kalendaru, ostavivši za sobom državu koja je, uprkos mnogim izazovima, prvi put dobila uređene institucije i jasniji državni poredak.

Obeležavanje Njegoševog dana u Crnoj Gori prati niz svečanih programa, akademija, kulturnih sadržaja i školskih aktivnosti. Polaganje vijenaca i komemorativni skupovi podsjećaju na značaj Njegoševog djela i njegovog ukupnog nasljeđa.

Iako se savremena politička tumačenja Njegoševog lika u Crnoj Gori razlikuju, ovaj praznik i dalje ostaje jedan od rijetkih datuma koji simbolički povezuje kulturu, duhovnost i istorijsko pamćenje zemlje.