Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Svetog Arhanđela Mihaila ili Aranđelovdan. Prema broju vjernika koji ga slave, na drugom je mjestu, posle Svetog Nikole.
Aranđelovdan je posvećen arhangelu Mihailu, predvodniku vojske anđela, bestjelesnih sila dobra koje su učestvovale u stvaranju svijeta. Smatra se čuvarem pravoslavne vjere i borcem protiv jeresi.
Sveti arhangel Mihailo, simbol je borbe protiv zla, i na ikonama i freskama prikazan je kao nebeski ratnik u vojničkoj opremi, sa mačem, kopljem i zlim duhom koji, okovan lancima, leži pod njegovim nogama.
Njegov kult nastao je u trećem vijeku i razvio se najprije u Frigiji. Kao praznik, Aranđelovdan je ustanovljen vijek kasnije, u vrijeme Silvestera Prvog Rimskog i Patrijarha Aleksandra Aleksandrijskog.
Po broju ljudi koji ga u našem narodu slavi kao krsnu slavu, nalazi se na drugom mjestu. Molitvenik je pred Bogom za sve svečare i borac za njihov napredak.
Zašto je važno da na slavskoj trpezi imate i žito
Crkva podsjeća da se, nasuprot tradiciji slavara, i za ovaj praznik prinosi žito. Namijenjeno je za pokoj duše predaka koji su se zavjetovali Svetom Arhangelu Mihajlu.
Zaštitnik je loze Nemanjića, slava je Saborne crkve u Beogradu.
Običaji i vjerovanja
Na današnji dan, vjeruje narod, obavezno se treba moliti za izlečenje, ali i oprostiti grijehe svim nevjernicima i tada će im se ostvariti najveća želja - oni i njihovi najvoljeniji biće zdravi.
U narodu se vjeruje da vrijeme na Aranđelovdan, pokazuje kako će biti tokom cijele zime i proljeća. Postoji i izreka: "Kakvo je vrijeme na Aranđelovdan, tako će biti tokom cijele zime i proljeća".
U nekim krajevima srpskih zemalja smatraju ga i zaštitnikom stočara.
Vjeruje se da ovaj zimski svetac luta prerušen u prosjaka kako bi nevjernike usmjerio na pravi put, a nevoljnicima pomogao.
