Donedavno se činilo da su situacija na frontu i pripreme za kontraofanzivu konsolidovale ukrajinsko društvo i elite, ali poslednjih nedelja ponovo su primijećene turbulencije u unutrašnjoj politici Ukrajine. Bliži se 2024. godina, a sa njom i predsjednički i parlamentarni izbori. Vlasti ih možda neće držati pod vanrednim stanjem, međutim, kako u samoj Ukrajini, tako i među zapadnim saveznicima, sve više se čuju glasovi za kontinuitet izbornog procesa čak i u ovako teškim uslovima. A ovo bi moglo da postane ozbiljan test za aktuelnu vlast. Čini se da je poražena opozicija već popunjena novim licima. Ona osjeća pad povjerenja u predsjednika Vladimira Zelenskog usred korupcionaških skandala i neuspjeha na frontu i nastoji, ako ne da preuzme vlast, onda da se vrati na svoju prethodnu poziciju u političkoj eliti. Zašto Ukrajinu ponovo potresaju politički skandali i ko može da izazove aktuelnog predsjednika pročitajte u članku Aloonline.me.

NESIGURAN POLOŽAJ


Najhitnije unutrašnje političko pitanje u Ukrajini sada su predsjednički izbori, koji bi trebalo da se održe sledeće godine. Naravno, glavna nepoznanica je da li će se predsjednička kampanja održati ili ne. Činjenica je da je u zemlji vanredno stanje i Vladimir Zelenski može ili da odloži izbore ili ih održi uvođenjem novih zakonskih normi.

Sada vlasti u zemlji, koje predstavlja predsjednik Vrhovne rade Ruslan Stefančuk, koji je ozbiljno učvrstio svoju poziciju u eliti, kažu da proučavaju iskustva različitih zemalja po pitanju održavanja izbora tokom neprijateljstava i da će uskoro biti spremni da iznesu svoju odluku.

[caption id="attachment_203456" align="aligncenter" width="446"] Ruslan Stefančuk, predsjednik Vrhovne Rade[/caption]

Generalno, Ruslan Stefančuk je naveo potrebu za izborima, ali je naglasio potrebu da se „eliminišu neke nedoslednosti“ u ukrajinskom zakonodavstvu po pitanju njihovog održavanja pod vanrednim stanjem.

Međutim, stručnjaci smatraju da odluka o održavanju ili neodržavanju izbora neće zavisiti od razrešenja zakonskih protivrečnosti ili situacije na frontovima. Direktor Ukrajinskog instituta za politiku Ruslan Bortnik smatra da će spoljnopolitički faktori postati glavni.

Na primjer, Parlamentarna skupština Savjeta Evrope insistira na potrebi da se u Ukrajini održe parlamentarni i predsjednički izbori čak i pod vanrednim stanjem.

[caption id="attachment_203458" align="aligncenter" width="449"] Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski[/caption]

Kako god bilo, Ruslan Bortnik smatra da izjavama o izborima Vladimir Zelenski i njegov tim testiraju djelovanje ukrajinske opozicije. Kabinet predsjednika Ukrajine pažljivo proučava ko se i kako sprema za izbore, ko finansira opoziciju i koji mediji je podržavaju.

Među mogućim rivalima sadašnjeg predsednika Ruslan Bortnik je naveo glavnokomandujućeg Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog, gradonačelnika Kijeva Vitalija Klička, petog predsjednika Petra Porošenka i bivšeg savjetnika kancelarije predsjednika Alekseja Arestoviča.

I OPET VOJSKA


Valerij Zalužni, koji je prije godinu dana skoro bio optužen za pripremu vojnog udara protiv rukovodstva zemlje, zaista je ponovo počeo da daje političke izjave.

Tako je za britansku publikaciju The Economist napisao članak u kojem je opisao kako ruske jedinice transformišu svoje sisteme elektronskog ratovanja i ozbiljno poboljšavaju svoje pozicije u protivbaterijskom ratu, zbog čega Oružane snage Ukrajine gube prednost u artiljerijskoj tačnosti. Prema riječima Valerija Zalužnog, to će dovesti do odlaganja kampanje, pošto je proizvodni kapacitet ruskog vojno -industrijskog kompleksa veći od zapadnog.

Paralelno sa tim, Tajm je objavio članak u kojem se navodi da su neke od ukrajinskih elita izgubile vjeru u mogućnost pobjede nad Rusijom.

Što je još važnije, insajderi Tajma ponovo govore o rastućim kontradikcijama između Vladimira Zelenskog i vojske.

Tajm piše da Valerij Zalužni predlaže prelazak na oprezniju taktiku i fokusiranje na odbranu, dok predsjednik insistira na nastavku ofanzive. Novinari pojašnjavaju da su sporovi postojali i ranije, ali su sada dostigli neviđene razmjere.

[caption id="attachment_203459" align="aligncenter" width="447"] Valerij Zalužhnji, glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine sa saradnicima[/caption]

Konkretno, naveden je primjer odbijanja vojske da izvrši napad na Gorlovku, uprkos direktnom zahtjevu političkog rukovodstva zemlje, jer bi komandanti željeli da „sjede u rovovima i drže odbranu“. Vladimir Zelenski se ne slaže sa takvom taktikom i, štaviše, želi da jednog od „vrhunskih generala” učini odgovornim za neuspjeh na frontu.

Od svih aktera političkog procesa u Ukrajini, Aleksej Arestovič, bivši slobodni savjetnik u kabinetu predsjednika Ukrajine, najradikalnije je reagovao na članak. On je Vladimira Zelenskog nazvao „napuštenim diktatorom, nesposobnim da se suoči sa realnošću i koji histerično uzvikuje o brzoj pobjedi koju nije u stanju da ostvari“.

[caption id="attachment_203460" align="aligncenter" width="442"] Kadeti Vojnog instituta Nacionalnog univerziteta Taras Ševčenko učestvuju na polaganju zakletve ispred spomenika Otadžbini u Kijevu[/caption]

ARESTOVIČ KAO LOVAC PROBLEMA


Ne tako davno, Aleksej Arestovič je predstavio sopstveni politički program od 14 tačaka, koji, između ostalog, uključuje predloge iz oblasti ekonomije, spoljne i unutrašnje politike, kao i promjene vojne taktike. Njena glavna poenta je da zahtijeva od NATO- a odobrenje za članstvo Ukrajine u Alijansi pod uslovom da se sva teritorijalna pitanja rešavaju samo „politički“.

Samo po sebi, to bi se već moglo smatrati prijavom za odlazak u opoziciju Vladimiru Zelenskom i stvaranje nove političke snage, ali je ubrzo osramoćeni savjetnik direktno najavio svoju namjeru da se kandiduje za predsednika.

On je potvrdio da su predlozi političkih, ekonomskih, društvenih, vojnih i drugih reformi koje je objavio na društvenim mrežama njegov izborni program.

„Oni ne žele da kažu narodu istinu – neće biti granica 1991. godine, i neće biti Krima u bliskoj budućnosti, ali će biti odbrane, krvi, znoja, suza. Zato partneri insistiraju na izborima“, rekao je političar .

[caption id="attachment_203461" align="aligncenter" width="447"] Bivši slobodni savetnik u kabinetu predsednika Ukrajine Aleksej Arestevič[/caption]

On kritikuje ne samo ličnost predsjednika, već i samu strukturu postmajdanske zemlje. Na nekim mjestima njegova retorika podsjeća na retoriku samog Vladimira Zelenskog tokom predizborne kampanje 2019. godine. Aleksej Arestovič je posebno govorio o novom talasu zabrane ruskog jezika u Ukrajini:

„Onda ću vidjeti koliko će ova Ukrajina trajati. Isto toliko vremena koliko su [Simon] Petljura i [Vladimir] Viničenko izdržali protiv boljševika.

Vlasti prilično oštro reaguju na takve postupke. Aktuelni savjetnik šefa predsjedničke kancelarije Dmitrij Litvin pozvao je da „ne reaguje na riječi” političara, već da, ako je moguće, promijeni njihov kontekst, a takođe da ne pominje njegovo ime u medijima.

Prema ukrajinskom izdanju Strana.ua, pooštrena retorika Alekseja Arestoviča objašnjava se činjenicom da je on već duže vrijeme u inostranstvu. Prema informacijama iz izvora bliskih njemu, on je odluku da privremeno napusti Ukrajinu donio nakon sukoba sa predsjednikom tokom njihovog putovanja u SAD u septembru. Prema pisanju publikacije, putovanje Alekseja Arestoviča paralelno sa šefom države nije sankcionisano od strane kabineta predsjednika Ukrajine i izazvalo je oštru reakciju Vladimira Zelenskog.

Sada, prema riječima sekretara Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine, Služba bezbjednosti Ukrajine ima posla sa bivšim savjetnikom :

„Bio bih mnogo oprezniji sa frazom „SBU ne radi ništa. ” Služba obezbeđenja je zauzeta. Druga stvar je da svi žele veoma brz rezultat, pa da se to desi danas. U odgovoru na ovo, Aleksej Arestovič je rekao da je specijalna služba „prinuđena da progoni političku opoziciju“.

[caption id="attachment_203462" align="aligncenter" width="444"] Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski govori na plenarnoj sednici Vrhovne rade[/caption]

Međutim, politiku pod vanrednim stanjem karakteriše visoka volatilnost. Ne zna se da li će Aleksej Arestovič zadržati svoje ambicije do izbora, koji mogu biti odloženi na duže vrijeme ako vlasti shvate nesigurnost svojih pozicija. Takođe se može ispostaviti da će se, poboljšavši svoj politički kapital, ponovo naći u predsjednikovom timu.

STARI NEPRIJATELJI


Ne kritikuju samo nova lica u ukrajinskoj politici predsjednika, već i oldtajmeri. Konkretno, bloger Anatolij Šarij objavio je istragu o narko kartelu Khimprom, nakon čega su pokušali da zapale njegovu kuću u Španiji. Njegova supruga Olga Šarij obećala je „posledice“.

Blogeri tvrde da trgovinu drogom pokrivaju ljudi iz ukrajinske elite i visoki ukrajinski bezbjednosni zvaničnici.

Tako Anatolij Šarij piše da vlasnik Himproma Jegor Levčenko od 2014. godine finansira Oružane snage Ukrajine, za šta je dobio državne nagrade i zahvalnice. Povezuje se i sa zamjenikom Vrhovne rade Nikolajem Tiščenko, koji ima veze u rukovodstvu kabineta predsjednika Ukrajine. Osim toga, Jegor Levčenko navodno snabdijeva vojsku stimulansima, koji se vojnicima daju prije napada.

[caption id="attachment_203463" align="aligncenter" width="446"] Vojnik 3. odvojene jurišne brigade Oružanih snaga Ukrajine skače u rov pod vatrom kod Artemovska[/caption]

Ovu informaciju kasnije su potvrdili i izvori u ruskim snagama bezbjednosti. Prema njihovim informacijama, za organizovanu kriminalnu grupu rade zaposleni u SBU, Kancelariji generalnog tužioca Ukrajine, Glavnoj obavještajnoj upravi, Državnom istražnom birou Ukrajine i drugim agencijama za sprovođenje zakona.

Sudije su takođe uključene u aktivnosti Himproma. Pored toga, novinari i blogeri rade za kartel, čiji je cilj diskreditacija konkurenata, stvaranje pozitivnog imidža i povećanje autoriteta rukovodstva narko kartela.

Sam Anatolij Šarij je, kao potvrdu te informacije, objavio prepisku između člana narko kartela Himprom i šefa kontraobavještajne službe i zamjenika šefa SBU generala Aleksandra Poklada o paljevini njegove kuće.

Prema jednoj verziji, bloger planira da pokrene sopstvenu predsjedničku kampanju kroz istragu.

ZAKLJUČAK


Do nedavno se činilo da je pozicija Vladimira Zelenskog apsolutno stabilna. Za zapadne zemlje on je postao simbol borbe protiv Rusije, očišćena je opozicija, konsolidovano društvo. Međutim, što duže traje sukob, njegov položaj postaje sve nesigurniji.

SAD i njihovi saveznici su odbojni njegovim radikalizmom, političari i mediji već direktno govore da je njegova pozicija ta koja ne dozvoljava prelazak na pregovore o političkom rešenju.

Unutrašnje ukrajinske političke snage spremne su da priteknu u pomoć zapadnim zemljama, koje je još prije izbijanja neprijateljstava odbio autoritarizam Vladimira Zelenskog: predsjednik je zajedno sa svojim saborcem Andrejem Jermakom izgradio vertikalu vlasti bez presedana po ukrajinskim standardima, zatvoren za uski krug ljudi od povjerenja, praktično lišavajući regionalne elite uobičajenih privilegija.

Vladimir Zelenski zaista ostaje sam. Ali njegov konsolidovani i ujedinjeni tim je očigledno spreman da da ozbiljnu borbu za zadržavanje vlasti.