Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je u Vranju, na obilježavanju Dana sjećanja na stradale u NATO agresiji 1999. godine, da savremeni sukobi, nasilje i urušavanje međunarodnog prava nisu započeli u novije vrijeme, već da svoj korijen imaju u 24. martu 1999. godine, kada je, kako je istakao, napadom na Srbiju „odsviran kraj međunarodnom pravu i poretku, istini i pravdi“.

Govoreći na platou ispred Galerije Narodnog muzeja, Vučić je naglasio da se danas, sa vremenske distance, stvari vide mnogo jasnije.

„Danas, uprkos svemu, možemo da kažemo da stvari vidimo mnogo jasnije. Da nema više nikakve sumnje, da je sve ogolljeno i kristalno čisto. Svaki rat koji se danas vodi u svijetu, svako nasilje, poništavanje principa i zakona – sve to nije počelo juče, već 24. marta 1999. godine. I ako neko danas pita zašto se krši međunarodno pravo, jedini tačan odgovor je – zbog dozvole koja je za to izdata tog dana“, poručio je Vučić.

On je ukazao da se isti obrazac ogleda i u savremenim geopolitičkim odnosima.

„Kada pitate zašto se danas nekim zemljama otimaju teritorije, zašto se narušava njihov teritorijalni integritet i suverenitet – odgovor je isti: zbog prakse uvedene 24. marta 1999. godine. Zašto se silom i bombama utjeruje red, zašto se ubijaju i zvaničnici i civili, uništava infrastruktura i ruše čitavi gradovi, zašto se tako javno strijelja svaka humanost i empatija? Samo je jedan odgovor – zbog tog datuma“, naveo je predsjednik Srbije.

Prema njegovim riječima, 24. mart nije samo dan početka „bestijalnog bombardovanja jedne slobodne i suverene zemlje“, već i trenutak kada su dovedeni u pitanje temelji svjetskog poretka.

„To je dan kada je svijet krenuo u svoje, možda i konačno uništenje. I ako sutra budemo okruženi ruševinama čitave jedne civilizacije, neće biti nikakve sumnje – taj kraj je počeo 24. marta 1999. godine“, istakao je Vučić.

On je podsjetio da se obilježavanje ovog datuma već godinama organizuje zajednički, uz prisustvo zvaničnika Srbije i Republike Srpske, kao i velikog broja građana i patrijarha srpskog Porfirija.

„Ovo je trinaesti put da prisustvujemo obilježavanju godišnjice. Ne bi toga bilo da se predsjednik Dodik i ja nismo dogovorili da sve lijepe, teške i važne datume iz naše istorije obilježavamo zajednički“, rekao je Vučić.

On je dodao da vrijeme nije izliječilo rane nastale tokom agresije.

„Kad god pomislimo da je prošlo dovoljno godina i da su rane zacijelile, shvatimo da nisu ni blizu. Kao da i dalje krvare, kao da je sve bilo juče“, naglasio je.

Podsjetio je i na ocjene svjetskih intelektualaca o NATO agresiji.

„Nobelovac Dario Fo govorio je o ratu koji je proglasio laž za istinu. Harold Pinter je NATO agresiju nazvao varvarskim činom sprovedenim uz potpuno nepoštovanje međunarodnog prava. Žoze Saramago je jasno rekao – to nije bila humanitarna operacija, već operacija ubijanja“, naveo je Vučić.

Govoreći o političkim pritiscima, predsjednik Srbije je poručio da se nikada neće odreći Kosova i Metohije.

„Govorili su mi hiljadama puta – dobićeš Nobelovu nagradu, samo priznaj nezavisno Kosovo. Gledaj u budućnost, ne osvrći se na prošlost. Trudio sam se da gledam u budućnost, ali sam u njoj uvijek vidio Kosovo i Metohiju i moju Srbiju. I nisam mogao da se odreknem toga, niti ću ikada“, poručio je Vučić.

Podsjetio je da su tokom agresije stradali djeca, vojnici, policajci i civili, te da je sjećanje na njih trajna obaveza.

„To je i opomena za budućnost. Ko ne uči iz sopstvene istorije, neće naučiti ništa ni iz istorije drugih naroda“, rekao je on.

Vučić je iznio i tvrdnje o planovima NATO-a tokom agresije, navodeći da su postojali scenariji za kopnenu invaziju.

„Imali su pješadiju na terenu, albanske teroriste koje su do zuba naoružavali, snažan medijski uticaj, transmitere iz okolnih zemalja i sa brodova, sve u cilju unutrašnjeg rušenja Srbije. Kao i uvijek, bilo je i onih koji su bili dobrovoljni podanici okupacionih sila, ali je većina naroda bila slobodarska i uspjela da im se suprotstavi“, naglasio je.

On je dodao da je NATO tražio dozvolu od Mađarske za napad iz panonskog pravca, ali da je takav scenario odbijen.

„Željeli su potpunu okupaciju Srbije, iz pravca koji se u vojnim udžbenicima naziva moravsko-vardarski, ali i sa sjevera, iz panonskog pravca. Zahvaljujući Viktoru Orbanu, koji je to odbio, i hrabrosti naših generala, vojnika i policajaca, do toga nije došlo“, rekao je Vučić.

Prema njegovim riječima, pritisci na Srbiju nastavljeni su i nakon Kumanovskog sporazuma.

„Živjeli smo u SRJ, pa je nestala za godinu dana. Potom smo živjeli u zajednici Srbija i Crna Gora, pa je i ona raspuštena. Srbija nije smjela da ima izlaz na more – to je bio preduslov da bi se oduzelo Kosovo. Potom su usledili lažni pregovori u Beču 2006. godine, da bi 2008. Albanci proglasili nezavisnost, a tadašnje rukovodstvo nije smjelo ni da stvari nazove pravim imenom“, naveo je Vučić.

Obilježavanju u Vranju prisustvovali su brojni državni zvaničnici Srbije i Republike Srpske, patrijarh srpski Porfirije, kao i veliki broj građana, uz poruku da sjećanje na žrtve NATO agresije ostaje jedan od ključnih istorijskih i nacionalnih temelja.