Poslije hitne sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost u proširenom sastavu, posvećene energetskoj situaciji i bezbjednosnim izazovima, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predstavio je paket mjera kojima država nastoji da ublaži udar globalne krize energenata na domaće tržište, očuva stabilnost snabdijevanja i zaštiti javne finansije u narednim mjesecima. U središtu njegovog obraćanja bila je poruka da Srbija u ovom trenutku ima dovoljno goriva i gasa, da nema razloga za paniku, ali i da se država suočava sa izuzetno teškim okolnostima na svjetskom tržištu, zbog čega će biti prinuđena da u kratkom i srednjem roku podnosi ozbiljan fiskalni teret kako bi zaštitila građane i privredu.

Vučić je naglasio da se pitanje energetske bezbjednosti ne svodi samo na cijenu nafte, već da je, možda i više od nje, u ovom trenutku ključni problem cijena gasa, koja je dostigla 735 evra za hiljadu kubnih metara, što je, kako je rekao, najviši nivo u posljednje tri i po godine, odnosno od prethodne velike energetske krize. Ukazao je da su na takvo kretanje cijena uticali ratni sukobi i nestabilnost na Bliskom istoku, situacija u Ukrajini, kao i tenzije oko naftovoda, gasovoda i drugih važnih pravaca snabdijevanja. Zbog toga, kako je poručio, država neće reagovati samo kratkoročno, već je već pripremila mjere za period od nekoliko mjeseci, svjesna da bi, ukoliko ovakve okolnosti potraju, to moglo da predstavlja veliko opterećenje za budžet.

Predsjednik je posebno istakao da je cilj vlasti dvostruk: da cijene naftnih derivata ostanu pod kontrolom i da snabdijevanje bude potpuno sigurno. Da bi se to postiglo, država je, kako je rekao, odlučila da praktično žrtvuje značajan dio sopstvenih prihoda. Ključna mjera jeste novo smanjenje akciza na gorivo za još 40 odsto, što, uz ranije umanjenje, znači kumulativno smanjenje akcize od oko 61 odsto. Vučić je naglasio da se država na taj način gotovo u potpunosti odriče dijela prihoda koji se inače slivaju u budžet i iz kojih se finansiraju putevi, škole, plate u zdravstvu, policiji, vojsci i drugim javnim službama.

Da smanjenja akciza nema, naveo je predsjednik, cijena dizela bi po današnjim kotacijama, prema stanju u 15 časova, iznosila 257 dinara po litru. I sa već umanjenom akcizom od 20 odsto, dodatno je pojasnio, dizel bi morao da košta 242 dinara. Umjesto toga, država će intervenisati tako da cijena dizela poraste samo za četiri dinara, na 212 dinara, dok će benzin poskupjeti za samo dva dinara i koštaće 188 dinara po litru. Prema Vučićevim riječima, riječ je o direktnom pokušaju da se spriječi nagli udar na životni standard građana i da se izbjegne novi inflatorni talas.

On je predočio i razmjere fiskalnog odricanja. Srbija, kako je podsjetio, godišnje ubira oko dvije milijarde evra od akciza na naftu, što je najveći pojedinačni akcizni prihod, veći i od onog od duvanskih proizvoda. Samo smanjenje akcize za 20 odsto, koje je već na snazi, znači gubitak od 4,1 milijardu dinara mjesečno, odnosno oko 35 miliona evra. Na godišnjem nivou, to je oko 420 miliona evra. Sa novim kumulativnim smanjenjem od 61 odsto, država će, kako je rekao, prihodovati svega 39 odsto onoga što je planirala, a ukoliko bi takvo stanje potrajalo do kraja godine, gubitak bi iznosio približno 1,2 milijarde evra, odnosno oko 1,3 milijarde ako se uračuna i efekat na PDV.

Uprkos tome, Vučić je poručio da je Srbija finansijski dobro pripremljena. Prema njegovoj ocjeni, država može bez većih potresa da iznese dva do tri mjeseca ovakvog pritiska, vjerovatno i do šest mjeseci, ali bi sve duže od toga predstavljalo veoma ozbiljan izazov za očuvanje sadašnjeg nivoa stabilnosti javnih finansija. Ipak, upravo spremnost da toliko dugo podnosi ovakvu vrstu tereta, kako je naveo, pokazuje da je Srbija u krizu ušla pripremljenija od mnogih drugih.

Uz fiskalne intervencije, država će koristiti i robne rezerve. Vučić je najavio da će iz državnih rezervi biti izdvojeno 40.000 tona nafte kako bi se dodatno ublažio udar na budžet i stabilizovalo tržište. On je naveo da Srbija ima velike rezerve i da je spremna da se, kako je rekao, ponaša „brokerski”, odnosno da preuzme rizik na sebe i naftnim kompanijama ponudi naftu po povoljnijoj cijeni, kako bi i one imale motiv da održe snabdijevanje i poslovanje, uključujući i male benzinske stanice u selima, a ne samo velike lance.

Predsjednik je jasno poručio da je snabdijevenost tržišta potpuna i da nema nikakvih razloga za pravljenje zaliha ili paniku. Naglasio je da Srbija ima dovoljno i dizela i benzina, da se snabdijevanje ne dovodi u pitanje i da je važno što je, kako je ocijenio, na vrijeme donesena odluka o produženju licence NIS-u. „Ima svega”, poručio je Vučić, dodajući da građani ne treba da kupuju prekomjerne količine goriva niti da strahuju od nestašica, jer je u ovom trenutku jedino pitanje cijena, a ne količine.

Da bi potkrijepio takve tvrdnje, predsjednik je iznio i precizne podatke o rezervama. Srbija trenutno raspolaže sa 587,5 miliona kubnih metara gasa, od čega je 146,2 miliona uskladišteno u Mađarskoj, a 441 milion u Banatskom Dvoru. Prema njegovim riječima, čak i kada bi dotok gasa bio prekinut već sjutra, domaći sistem i propusna moć cjevovoda omogućili bi da se iz skladišta povlači oko šest miliona kubnih metara dnevno, što bi bilo dovoljno da se obezbijede najvažnije potrebe. Što se tiče naftnih derivata, rezerve dizela iznose 508.436 tona, što je dovoljno za oko 90 dana, benzina 120.972 tone za 91 dan, mazuta 90.311 tona za 160 dana, tečnog naftnog gasa 11.894 tone za 35 dana, a kerozina 28.616 tona za 58 dana. Uz to, kako je naglasio, vojne rezerve su „pune do čepa”.

Poseban dio mjera odnosi se na poljoprivrednike. Vučić je najavio da će u narednih sedam dana cijena goriva za njih biti 181 dinar po litru, što je tek dva dinara više nego sada, a da će, ukoliko cijene na svjetskom tržištu nastave da rastu, maksimalna cijena biti 184 dinara. To je, kako je ocijenio, veliki poklon države poljoprivrednicima, koji će se finansirati kroz subvencije NIS-u i drugim naftnim kompanijama. Naglasio je da su ove mjere donesene zbog onih koji se ozbiljno i odgovorno bave poljoprivredom, a ne politikom.

Govoreći o ograničenjima, predsjednik je poručio da u Srbiji neće biti nikakvog limitiranja kupovine goriva ni za poljoprivrednike ni za bilo koga drugog. Kao primjer je naveo slovenačku praksu ograničenja na 30 litara, ističući da takvih mjera kod nas neće biti. Istovremeno je upozorio da će Srbija recipročno reagovati ukoliko neka od zemalja Evropske unije, poput Slovenije ili drugih država, uvede različite cijene goriva za vozila sa srpskim tablicama. U tom slučaju, kako je naveo, Srbija će povećati cijene drumarina i goriva za vozila sa stranim registracijama, jer neće dopustiti da srpski građani u inostranstvu plaćaju više, a da strani državljani u Srbiji budu povlašćeni.

Pored ekonomskih i energetskih aspekata, Vučić je govorio i o bezbjednosnoj dimenziji krize. Naveo je da je Savjet za nacionalnu bezbjednost razmatrao i regionalne i političke bezbjednosne izazove, kao i mogućnost terorističkih prijetnji i sajber rata protiv Srbije. U tom kontekstu, posebno je izdvojio značaj kompresorske stanice u Žabarima, na trasi gasovoda od Turske ka Mađarskoj, koja je, prema njegovim riječima, zbog aktuelne međunarodne situacije stavljena pod pojačano obezbjeđenje. Vučić je rekao da je Vojska Srbije i ranije dobro obezbjeđivala ovaj objekat, uz upotrebu dronova za osmatranje, ali da je sada zaštita dodatno ojačana. Naglasio je da je riječ o strateški važnom punktu, čija bi eventualna ugroženost imala dalekosežne posljedice ne samo po Srbiju već i po snabdijevanje Mađarske i Slovačke gasom. Srbija, kako je poručio, nikome ne prijeti i nastaviće da čuva mir, ali će istovremeno čuvati i sopstvenu infrastrukturu i bezbjednost.

U osvrtu na međunarodnu situaciju, predsjednik je rekao da bi eventualno ublažavanje sankcija na iransku naftu bio dobar potez, jer je globalno tržište u stanju u kojem, kako je ocijenio, malo šta djeluje racionalno. Osvrćući se na posljedice ratnih sukoba i poremećaja na tržištu, ukazao je da su cijene goriva u Sjedinjenim Američkim Državama takođe znatno porasle i da se tek sada vide razmjere posljedica koje nisu na vrijeme do kraja proračunate.

Za Srbiju je, međutim, podjednako važno i pitanje novog gasnog aranžmana sa Rusijom, pošto sadašnji ističe 31. marta. Vučić je najavio da će u narednim danima razgovarati sa ruskim zvaničnicima i da će pokušati da razgovara i sa predsjednikom Vladimirom Putinom, sa ciljem da Srbija za naredna tri mjeseca dobije povoljniju cijenu po formuli sličnoj dosadašnjoj. To bi, prema njegovim riječima, značajno olakšalo sve napore države u periodu pojačane globalne nestabilnosti.

Istovremeno, Srbija nastavlja da širi energetska partnerstva i jača diversifikaciju izvora. Vučić je istakao da će saradnja sa Azerbejdžanom biti produbljena i da očekuje da uskoro bude potpisan veliki ugovor o izgradnji gasne elektrane u Nišu, koju je označio kao projekat od izuzetnog značaja za stabilnost čitavog energetskog sistema. Najavio je i posjetu Azerbejdžanu u roku od mjesec dana, naglasivši da ta zemlja ima stabilizujuću ulogu i da odnosi Beograda i Bakua predstavljaju jedan od važnih oslonaca srpske energetske bezbjednosti.

Da kriza ne bi ugrozila širu sigurnost stanovništva, predsjednik je govorio i o zalihama osnovnih životnih namirnica. Poručio je da Srbija ima dovoljno pšenice, kukuruza, pirinča, ulja, šećera, soli, pasulja, mesnih prerađevina, ribe u konzervi i mlijeka u prahu, kao i velikih količina vode, i gazirane i negazirane. Prema njegovim riječima, državne rezerve su formirane tako da Srbija i u uslovima ozbiljnih poremećaja može da obezbijedi kontinuitet snabdijevanja, a najveći izazov nije nedostatak robe, već novac potreban da se sistem održi stabilnim u uslovima svjetske krize.

Kao jednu od socijalnih mjera, Vučić je najavio i povećanje cenzusa za dječji dodatak na 18.000 dinara. Objasnio je da će na taj način pravo na ovu vrstu pomoći ponovo steći porodice koje su ga izgubile usljed zakonskog povećanja minimalne zarade. Predsjednik je naveo da je veliki broj građana ukazivao upravo na taj problem i da država sada želi da ispravi posljedice takve situacije i vrati pravo onima kojima je taj dodatak značajan za kućni budžet.

Odgovarajući na pitanja o prijedlozima opozicije u vezi sa NIS-om, Vučić je poručio da je spreman da sasluša svako rješenje, ali je podsjetio da NIS nije prodat u vrijeme sadašnje vlasti, već ranije. Upozorio je da je država suviše ozbiljna stvar da bi se o tako krupnim pitanjima odlučivalo bez sagledavanja svih posljedica, posebno u trenutku kada je za Srbiju od životnog značaja da obezbijedi što povoljniji gas i stabilno snabdijevanje.

Govoreći o regionalnim odnosima, predsjednik se osvrnuo i na prijetnje koje, kako je rekao, dolaze iz Hrvatske, navodeći da je postalo uobičajeno da se iz te zemlje upućuju teške poruke Srbiji, uključujući i pominjanje gađanja Beograda i retoriku koja podsjeća na progon Srba tokom „Oluje”. Odgovor Srbije, kako je naglasio, neće biti prijetnje, već očuvanje mira i stabilnosti. „Mi ćemo da čuvamo mir i stabilnost”, poručio je Vučić, uz napomenu da Srbija nikome ne predstavlja opasnost, ali da zna kako da zaštiti sebe.

Iz svega što je predsjednik iznio poslije sjednice Savjeta za nacionalnu bezbjednost, može se zaključiti da država ulazi u period pojačanog ekonomskog i energetskog pritiska sa ambicijom da teret krize prije svega ponese budžet, a ne građani. Osnovna poruka vlasti jeste da su obezbijeđene rezerve, da snabdijevanje nije ugroženo, da se cijene goriva drže pod kontrolom uz visoku cijenu po javne finansije, da se paralelno vode razgovori o novom gasnom aranžmanu sa Rusijom i produbljuje saradnja sa Azerbejdžanom, kao i da država nastoji da i u uslovima svjetske nestabilnosti sačuva i energetsku i socijalnu sigurnost. Vučićevo današnje obraćanje bilo je, u tom smislu, pokušaj da se javnosti pošalje dvostruka poruka: da su okolnosti teške i da će cijena krize biti velika, ali i da je Srbija u ovu fazu ušla spremnija nego što bi to mnogi očekivali.