Cijena jestivog ulja viša je za oko 20 odsto nego u istom periodu lane. Previranja na međunarodnom tržištu prelivaju se i na region – Crna Gora se žali da joj je Srbija obustavila izvoz, što je Srbija demantovala. Profesor Zoran Rajić, direktor Instituta za agroekonomiju, kaže da CEFTA sporazum jasno predviđa rešenje takvih problema. Ipak, očekuje stabilizaciju na međunarodnom tržištu.

Proizvodnja, cijene i distribucija hrane već nekoliko godina su oruđe globalno-političkih previranja koja se prelivaju i na region. Zbog čega u svijetu raste cijena jestivog ulja, kako će to uticati na domaću proizvodnju, a kako na otkupnu cijenu suncokreta.

Posle žalbe Crne Gore da im je Srbija obustavila izvoz ulja i posle demantija sa srpske strane, šira javnost je saznala više stvari. Jedna od njih je da je cijena jestivog ulja na međunarodnom tržištu porasla.

Profesor Zoran Rajić, gostujući u Jutarnjem dnevniku RTS-a, kaže da kada je riječ o problemu na relaciji Srbija-Crna Gora, u CEFTA sporazumu je jasno regulisano kako se rešavaju.

"Crna Gora, ako ima primjedbe, ili bilo koja od tih zemalja, to se rešava preko zajedničkog Komiteta. Očekujem da će se u okviru rada zajedničkog Komiteta i ovi problemi riješiti", kaže Rajić.

Prigovori i protivargumenti


U vezi sa ovim pitanjem, Crna Gora može da iznese prigovor CEFTI, a Srbija kao protivargument može da iznese da je u prvih šest mjeseci ove godine izvezli u Crnu Goru gotovo više od 60 odsto ulja u odnosu na isti period prošle godine.

Postavlja se pitanje da li ima nekih indicija da se radi o reeksportu, odnosno da li Crna Gora srpsko ulje izvozi u Albaniju, na KiM ili da ga skladišti zato što se boji da će biti nestašica ili da će biti preskupo.

Rajić ocjenjuje da turbulencije na međunarodnom tržištu postoje, kao i bojazan da će biti poskupljenja cijene ulja.

"Ako zemlje ne budu zadovoljne odlukama zajedničkog Komiteta ili dogovor ne bude postignut, uvijek postoji arbitraža", ukazuje profesor Rajić.

Rast cijena ulja


Rajić napominje i da nema podatke zašto je Crna Gora uvezla 60 odsto više ulja.

Kada je riječ o cijenama ulja na međunarodnom tržištu, Rajić kaže da je prema izvještaju FOA, cijene biljnih ulja na početku ove godine porasle su za nekih osam indeksnih poena.

"Glavni udar je uslijedio u maju, kada su cijene suncokretovog ulja skočile preko 1.000 dolara po toni. Rusi su prošle godine, kao jedan od najvećih izvoznika, izvozili po cijeni oko 800 dolara. To je najbolja relacija", napomenuo je Rajić.

Prema njegovim riječima, cijena suncokreta je na oko 55 dinara, a prije tri godine bila je 70, a prije toga je bila oko 30 dinara.

"Uvijek postoji bojazan. Kad imate zabrane ili uvoza ili izvoza, kao u ovom slučaju, da li su one usmene ili ne, uvijek rizik je da će to osjetiti naši proizvođači, ističe Rajić.

Hrana kao oruđe


Rajić očekuje da će na međunarodnom tržištu doći do stabilizacije tržišta.

"Hrana je oduvijek bila oruđe. To dolazi do izražaja u kriznim vremenima. U trgovini nema olimpijskog gesla – važno je učestvovati. Prosto, nemojte izlaziti na tržište ako niste konkurentni", naveo je Rajić.

Na pitanje da li će posle nestašice energenata doći i do nestašice hrane, profesor Rajić kaže da ne očekuje nestašice, ali da je pitanje kakva će biti cijena.

Govoreći o tome kako će se druga poskupljenja odraziti na cijene hrane, Rajić kaže da sve zavisi koliko troškovi transporta učestvuju u ukupnim troškovima.

"Ne treba zaboraviti da naši poljoprivrednici imaju dodatne olakšice. Njihova cijena goriva je daleko niža od one koju plaćaju ostali građani. Ako ta mjera ostane i u narednom periodu, to će biti dobro za sve nas“, kaže Rajić.