Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević iznio je danas u Skupštini Crne Gore oštru i ironičnu kritiku pristupa istoriji i aktuelnim političkim raspravama povodom prijedloga zakona o rehabilitaciji dinastije Petrović Njegoš, poručivši da se država ne može vraćati u prošlost selektivno – uzimajući ono što joj odgovara, a odbacujući ono što joj se ne sviđa.

Govoreći pred poslanicima Skupština Crne Gore, Knežević je istakao da ne želi da se ova tema pretvori u „špansku sapunicu“, podsjećajući da su kroz različite rezolucije u novijoj istoriji poništavane čitave istorijske činjenice.

On je podsjetio da je Skupština 2018. godine rezolucijom poništila odluke Podgoričke skupštine, uz sarkastičnu opasku da je „imala sreće“ što tada nisu poništili i priznanje Amerike, bitku kod Staljingrada ili druge istorijske događaje, već „samo Podgoričku skupštinu“. Kako je dodao, te noći je uhapšen Nebojša Medojević, koji je 15 dana proveo na gumenom dušeku, te je izrazio nadu da se sličan scenario neće ponoviti.

Knežević je istakao da, ako već poništavamo istoriju, onda bi bilo „pošteno“ da se ponište i Bregalnica, Mojkovac, Vučji do, Grahovac, Fundina, Martinićka bitka, kao i čitave dinastije – Crnojevići, Balšići, Nemanjići, Vojislavljevići, pa čak i starorimski period Crne Gore. U tom kontekstu, ironično je poručio da bi se onda trebalo vratiti u pećine, „kad smo se gađali kršima i gledali da nekome otkinemo glavu“.

On je dodao da bi, kada bi se kroz rezolucije moglo mijenjati ono što se već dogodilo, i sam rado ispravio neke lične greške i „popravio biografiju“. Posebno je ukazao na, kako je rekao, apsurd da Crna Gora danas slavi 1916. godinu, dok čitav svijet obilježava 1918. i kraj Prvog svjetskog rata.

– Mi smo mimo svijeta. Mi slavimo kapitulaciju koju je potpisala Crna Gora i prihvatamo da postane dio Austrougarske. Svi koji kliču „nikad više 1918“ u stvari kliču – živjela 1916 – kazao je Knežević, ocjenjujući da se time dolazi do paradoksa „obožavanja okupacija“.

Podsjetio je i na 1941. godinu, kada je, kako je naveo, dio stanovništva dočekao italijanskog guvernera Birolija uz povike „E viva Duće“, učeći italijanske pozdrave, što je, po njegovim riječima, direktna posljedica vraćanja države unazad kroz rezolucije i zakone.

Knežević je istakao da je suština u tome što je Crna Gora kao država 1916. kapitulirala, da je kralj Nikola napustio zemlju i nikada se nije vratio. On je naveo da očekuje reakcije iz DPS-a i pitanja šta su radili Karađorđevići, dodajući da je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, na zahtjev kralja Aleksandra, donijela odluku o finansijskom obeštećenju dinastije Petrović Njegoš u iznosu od desetina miliona franaka u današnjoj protivvrijednosti.

Kako je kazao, dok su Karađorđevići kupovali vile po Nici, princeza Ksenija vozila „Bugati“, a svi živjeli u Francuskoj, kralj Nikola se u Antibu sastao sa svojim unukom, kraljem Aleksandrom. Knežević je dodao da se ne želi miješati u porodične odnose dvije dinastije, ali je ironično primijetio da „sigurno neće znati deset riječi našega jezika“.

Poseban dio izlaganja posvetio je, kako je rekao, „velikoj tuči za dvorac na Kruševcu“, koji, prema njegovim riječima, brani predsjednik države Jakov Milatović. On je poručio da svi koji veličaju 1916. moraju znati da su Austrougari srušili kapelu na Lovćenu, raznosili Njegoševe kosti po Cetinju i fotografisali se sa njima, ukinuli Srbe i srpski jezik, te planirali podizanje spomenika austrougarskim vojnicima.

– Zamislite da su to radili Srbi – koliko bi rezolucija bilo doneseno – poručio je Knežević, dodajući da je upravo zbog podsjećanja na taj period „neomiljen kod Vajsa“.

On je izrazio želju da „junaci i mučenici iz Mojkovačke bitke“ mogu da čuju današnje rasprave, kako bi vidjeli da li su uzalud ginuli za srpsku vojsku i za oslobađanje drugih naroda. Ponovio je da je Crna Gora plebiscitarno odlučila da bude dio zajedničke države, te da su upravo Srbi i Crnogorci oslobađali druge narode.

– Danas se plašim da nam prijeti nova aneksija, ovoga puta od Hrvatske – kazao je Knežević, dodajući da se o tome mora voditi računa.

On je naglasio da preci nijesu uzalud ginuli za ideju jugoslovenstva i ujedinjenja, te pročitao proglas kralja Nikole o trećem ratu za srpstvo i jugoslovenstvo. Istovremeno je poručio da ne može da prihvati tezu da je Srbija anektirala Crnu Goru.

Knežević se osvrnuo i na stavove da je Mojkovačka bitka bila „glupost“, ističući da bez Mojkovca ne bi bilo ni Kajmakčalana, ni 1918. godine. Podsjetio je i na teritorijalni sastav tadašnje države, navodeći da su u njoj bili i Prijepolje, Dubrovnik, Trebinje, Prizren i Metohija.

– Tada je i Dubrovnik bio naš, a sada hoće i Herceg Novi da nam uzmu. Neće nam uzeti ni Prevlaku dok je mene sa jezikom – poručio je lider DNP-a.

Odgovarajući na tvrdnje poslanice PES-a Branke Marković da je „dosta više“ povezivanja tog pokreta sa DPS-om, Knežević je podsjetio na jučerašnji intervju Miodraga Lakovića, u kojem je on, kako je naveo, izrazio želju za većom saradnjom sa opozicijom.