Evropska perspektiva Crne Gore ponovo je dovedena u pitanje, a potezi aktuelne Vlade dodatno su podgrijali sumnje u stvarnu političku volju da se ispune ključni uslovi na putu ka Evropskoj uniji.

Posebnu pažnju javnosti izazvala je dvodnevna zvanična posjeta premijera Milojka Spajića Njemačkoj, tokom koje, prema dostupnim informacijama, nije planiran susret sa najvišim zvaničnicima te države. U političkim krugovima otvara se pitanje stvarnog značaja ove posjete, ali i razloga zbog kojih se premijer direktno bavi temama koje, po uobičajenoj diplomatskoj praksi, spadaju u nadležnost ambasadnih službi, pa čak ni ambasadora, već nižih administrativnih struktura.

Istovremeno, iz Brisela stižu sve jasnije i oštrije poruke u vezi sa poglavljima 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, pravosuđe i bezbjednost. Evropska unija, kako se navodi, očekuje hitno izricanje pravosnažnih i drastičnih presuda protiv nosilaca organizovanog kriminala i visoke korupcije, uključujući bivše i sadašnje funkcionere, korumpirane policajce, pripadnike bezbjednosnih službi, kao i tužioce i sudije koji su zloupotrebili svoje položaje. Pored toga, insistira se na privođenju pravdi svih preostalih vođa kriminalnih struktura koji su i dalje na slobodi i nastavljaju aktivnosti van zemlje.

Prema ocjenama kritičara, Crna Gora je i dalje daleko od članstva u EU jer ne pokazuje ni dovoljnu političku odlučnost, ni institucionalni i zakonodavni kapacitet za efikasnu borbu protiv transnacionalnog kriminala i sistemske korupcije. Naprotiv, tvrdi se da aktuelna vlast pokazuje niži nivo transparentnosti i odgovornosti nego prethodne DPS vlade. Kao jedan od najsvježijih primjera navodi se slučaj izgradnje kolektora u Podgorici, gdje su, kako se tvrdi, ključne ugovorne klauzule skrivene od javnosti, što dodatno podriva povjerenje građana i udaljava državu od evropskog puta.

Sve ovo dešava se u trenutku kada je i samo rukovodstvo Evropske unije suočeno sa ozbiljnom političkom i strateškom konfuzijom. Nemogućnost Brisela da značajnije utiče na okončanje rata u Ukrajini, kao i procjene iz nove Nacionalne strategije bezbjednosti Sjedinjenih Američkih Država, koje najavljuju slabljenje moći i uticaja EU i rast političkih snaga koje se zalažu za izlazak država članica iz Unije, dodatno komplikuju perspektivu proširenja.

U takvom ambijentu, evropska budućnost Crne Gore djeluje sve neizvjesnije, a odgovornost za to, kako se ocenjuje, leži prije svega u izostanku konkretnih i mjerljivih rezultata u oblasti vladavine prava.