Predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević poručio je da je od ključne važnosti da država najstrože kazni sve korumpirane policajce i agente bezbjednosnih službi koji rade za narko-kartele, ističući da takve strukture ugrožavaju pravni poredak, bezbjednost građana i demokratiju. Како је нагласио, његова argumentacija заснива се на „логици, историјским примјерима и општим друштвеним импликацијама“.

Medojević je ocijenio da su policija i bezbjednosne službe temelj vladavine prava, te da njihova korumpiranost direktno uništava povjerenje građana.

„Ako su korumpirani, to podriva povjerenje građana u državne institucije. Ljudi prestaju prijavljivati zločine ili sarađivati sa policijom, što dovodi do povećanog kriminaliteta. Stroge kazne šalju poruku da niko nije iznad zakona, čime se obnavlja povjerenje i jača moral unutar snaga reda“, istakao je on.

Medojević upozorava da blage kazne za policijske službenike koji sarađuju sa kartelima proizvode „zarazni efekat“.

„Korumpirani policajci često pružaju zaštitu kartelima, curenje informacija ili sabotiraju istrage. Ako se ne kazne oštro, to ohrabruje druge da učine isto. Primjeri iz Meksika – slučajevi korupcije povezani sa kartelima poput Sinaloa – pokazuju kako blage kazne dovode do duboke infiltracije kartela, gdje oni kontrolišu cijele regije. Oštre kazne, uključujući dugogodišnji zatvor ili doživotnu robiju, djeluju kao odvraćanje i pomažu u čišćenju sistema“, naveo je Medojević.

On podsjeća da narko-karteli stoje iza hiljada smrtnih slučajeva, trgovine drogom i brutalnog nasilja, dok korumpirani policijski kadrovi omogućavaju njihov rad.

„Stroge kazne pomažu u razbijanju takvih veza, omogućavajući efikasnije akcije protiv kartela. U Kolumbiji su nakon oštrih mjera protiv korupcije 1990-ih, za vrijeme Pabla Eskobara, karteli značajno izgubili uticaj“, rekao je Medojević.

Lider PzP-a tvrdi da korupcija u policiji pogoršava društvenu nejednakost, jer „štiti moćne kriminalce dok obični građani trpe“, dok stroge kazne jačaju demokratske vrijednosti i međunarodnu saradnju kroz organizacije poput UN i Interpola.

„Korupcija košta milijarde kroz izgubljene poreze, zdravstvene troškove od droge i pad produktivnosti. Stroge kazne smanjuju te troškove, oslobađajući sredstva za obrazovanje, zdravstvo i razvoj. Studije, poput onih Svjetske banke, pokazuju da zemlje sa snažnim anti-korupcijskim mjerama imaju niže stope kriminala“, zaključuje Medojević.

Medojević je naveo niz stvarnih slučajeva „najstrožeg kažnjavanja“ policajaca, DEA agenata, FBI agenata i drugih federalnih službenika koji su direktno sarađivali sa međunarodnim narko-kartelima:


  • José Irizarry (DEA) – radio za kolumbijske i venecuelanske kartele, učestvovao u pranju preko 7 miliona dolara, prodavao informacije, organizovao zabave finansirane kartelskim novcem; 2023. osuđen na 25 godina zatvora.

  • Joseph Bongiovanni (FBI) – radio za italijansko-američku mafiju i meksičke kartele, štitio dilere kokaina i heroina, primio preko 250.000 dolara mita; 2024. osuđen na 23 godine.

  • Fernando Gómez (DEA, Miami) – radio za Sinaloa i kolumbijske kartele, prodavao povjerljive info i pomagao dilerima u bjekstvu; 2022. osuđen na 20 godina.

  • Christopher Ciccotto & Nicholas Stella (NYPD detektivi) – radili za međunarodni kokainski prsten, ukrali preko 2 tone kokaina tokom racija i preprodavali ga; Ciccotto 22 godine, Stella 18 godina zatvora.

  • Saul Gershtein (DEA) – radio za Sinaloa kartel, prodavao podatke o svjedocima i operacijama; 2023. osuđen na 18 godina.

  • George Zoumberos (DEA) – primio preko milion dolara mita za zaštitu kokainskih pošiljki; 2021. osuđen na 16 godina.

  • John Costanzo Jr. (DEA supervizor) – vođa korumpirane grupe u Dominikanskoj Republici, umiješan u pranje novca i seks-ucjene; 2022. osuđen na 15 godina.

  • Leo Vega (bivši DEA) – prodavao DEA bazu podataka kartelima CJNG i Sinaloa; 2024. osuđen na 15 godina.

  • Ramón Santos (policajac iz Miamija) – radio za kolumbijski kartel, djelovao i kao plaćeni ubica; 1998. osuđen na doživotni zatvor bez mogućnosti pomilovanja.


„Većina ostalih agenata, uhvaćenih u manjim oblicima korupcije – primanje mita, curenje informacija – prvobitno je dobijala kazne od 3 do 12 godina. Ali kada je dokazano da su direktno radili za Sinaloa, CJNG ili kolumbijske kartele, kazne su rasle na 15–25 godina ili čak doživotnu robiju“, naglasio je Medojević.

Na kraju je zaključio da „blage kazne uvijek dovode do recidiva i jačanja kartela, dok oštre, pravedne kazne predstavljaju jedini način da društvo bude sigurnije i da država povrati svoj autoritet“.