Odluka predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da ne potpiše Zakon o porezu na nepokretnosti nije samo politički ili tehnički potez, već „jasan antialbanski čin“, usmjeren direktno protiv Opštine Tuzi i šire – protiv opština sa većinskim albanskim stanovništvom, saopštile su albanske organizacije u Sjedinjenim Američkim Državama u otvorenom pismu upućenom crnogorskim institucijama, međunarodnim partnerima i javnosti.

„Ova odluka predstavlja nastavak stare politike koju Albanci dobro poznaju: sistemska nepravda, uskraćivanje osnovnih prava i namjerni pokušaji da se uspori ekonomski i institucionalni razvoj naše zajednice“, navedeno je u reagovanju.

Kako ističu, zakon koji je usvojila Skupština omogućio bi opštinama Tuzi i Ulcinj, u kojima većinu čine Albanci, da obezbijede stabilne i legitimne prihode kroz pravednu poresku osnovicu. Odbijanje potpisivanja zakona, tvrde, predstavlja „negiranje jednakosti, samouprave i razvojne perspektive Albanaca u Crnoj Gori“.

„To je pokušaj blokiranja funkcionisanja institucija u kojima su Albanci zastupljeni sa integritetom i posvećenošću. Da bi se ova nepravda bolje razumjela, dovoljno je podsjetiti na činjenicu da se preko 70 odsto teritorije državne kompanije ’Plantaže’ nalazi u okviru Opštine Tuzi. Riječ je o kompaniji koja godinama posluje sa gubicima, bez transparentnosti i odgovornosti, dok se sama opština kažnjava i uskraćuju joj se prihodi koji joj po zakonu pripadaju. Ovo više nije puka nepažnja – ovo je namjerna sabotaža“, poručila je dijaspora Malesije.

U pismu se takođe navodi da je predsjednik Milatović pokušao da skrene pažnju sa ove nepravde tvrdeći da mu prijeti potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

„To vidimo kao jeftinu taktiku skretanja pažnje, prozirni pokušaj da se predstavi kao žrtva i diskredituje albanski zvaničnik koji snažno i beskompromisno zastupa prava građana koje predstavlja. Javnost više ne nasjeda na ovakve šablone. Više ne dozvoljavamo da se zahtjev za ravnopravnošću predstavlja kao prijetnja“, navedeno je u pismu.

Albanske organizacije u SAD naglašavaju da neće ćutati, te da su u bliskom kontaktu sa relevantnim akterima u američkom Kongresu, Senatu, Stejt departmentu i drugim važnim centrima odlučivanja u zapadnim demokratijama.

„Ovo pitanje neće ostati u sjenci. Biće sastavni dio međunarodnog diskursa o pravima manjina, poštovanju vladavine prava i podjeli vlasti u Crnoj Gori“, poručili su.

Na kraju pisma, dijaspora Malesije javno zahtijeva hitno vraćanje zakona u skupštinsku proceduru, njegovo usvajanje u skladu sa voljom parlamentarne većine, kao i potpunu i nezavisnu istragu o razlozima neproglašavanja zakona i mogućim vezama između uskih političkih interesa i državnih kompanija koje, kako tvrde, posluju na štetu albanskih opština.

„Naše opštine nijesu plijen za političko cenkanje, niti potčinjeni prostori za izbornu upotrebu. To su domovi zajednice koja doprinosi, poštuje i traži samo jednaka prava i dostojanstvo. A taj dom neće biti dirnut bez reakcije. Pravda će doći. Pokušaj da se to zaustavi je uzaludan“, zaključuje se u pismu albanske dijaspore.