U Skupštini je u toku rasprava o protokolima o pristupanju Švedske i Finske NATO-u, koji treba da omogući tim državama da postanu članice Alijanse.
Vlada je 18. jula usvojila predloge zakona o potvrđivanju Protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Kraljevine Švedske i Republike Finske, koje treba da usvoji Skupština.
Generalni direktor za NATO i politiku bezbjednosti u Ministarstvu vanjskih poslova Vladimir Vučinić kazao je da je glavni cilj donošenja ovih zakona sticanje formalno pravnih pretpostavki za upućivanje poziva Finskoj i Švedskoj da pristupe NATO-u.
„Naša namjera je da kao prijateljska država, i kao snažan zagovornik politike otvorenih vrata NATO-a, blagovremenim potvrđivanjem ovih protokola damo dodatni doprinos euroatlantskoj perspektivi Finske i Švedske, ali samim tim i dodatnoj stabilnosti euroatlantskog prostora“, rekao je Vučinić.
https://aloonline.me/turizam-i-biznis/biogradska-gora-jezero-turisti-posjete/
Podsjetio je da je formalni poziv za pristupanje Finskoj i Švedskoj upućen tokom nedavnog samita u Madridu, a da su protokoli potpisani 5. jula.
„Članstvom će se izvršiti nadgradnja već visokog nivoa operabilnosti između NATO-a sa jedne, te Finske i Švedske sa druge strane“, poručio je on.
On je dodao da nakon što bude okončana ratifikacija u svim zemljama NATO-ao generalni sekretar Alijanse će uputiti poziv Finskoj i Švedskoj da pristupe NATO-u.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić rekao je malo koja tema kao ova sugeriše u kakvoj se bezbjednosnoj krizi nalazio današnji svijet.
Rekao je da se sada gledaju scene kakve nijesu viđene od Drugog svjetskog rata, scene masovnih progona, rušenja, ubijanja civila…
„A s druge strane imamo svojevrsnu spoljnopolitičku revoluciju čije je ključno obilježje krah koncepta neutralnosti. Upravo se na primjeru Švedske i Finske to najbolje vidi“, rekao je Nikolić.
On je poručio da građani Crne Gore treba da znaju da Rusija ne vodi rat samo protiv Ukrajine, već protiv Zapada i cijelog demokaratskog svijeta.
„Niko u ovom sukobu nije ostao neutralan, počev od Švedske i Finske sa dugom tradicijom neutralnosti“, kazao je Nikolić.
Poslanica Simonida Kordić (DF) rekla je da Crna Gora nema neku ključnu ulogu u slučaju pristupanja Švedske i Finske NATO-u.
„Možda bismo željeli da bude tako, ali sama njena veličina utiče na njen međunarodni uticaj”, rekla je Kordić.
Ona vjeruje da će Skupština usvojiti ove protokole, jer su odluku o učlanjenju donijeli parlamenti Švedske i Finske pa bi bilo neozbiljno da ih Crna Gora u tome koči.
„Slažem se, dramatično se mijenja bezbjednosna arhitektura svijeta. Ali promjena nije počela od ove godine, niti od rata u Ukrajini. Nažalost, scene koje gledamo u Ukrajini uopšte nijesu nove u ovom vijeku… Takve scene smo gledali u svojoj domovini devedesetih godina, nije to bilo tako davno. Gledali smo to u Siriji, Avganistanu, Libiji, Jemenu i dalje… Stanje sukoba je redovno stanje u svijetu danas i kakva je uticaj vojnih saveza na takve sukobe je tema koju možemo legitimno otvoriti i o kojoj treba pošteno razgovarati. Ne možemo preskakti dramatične činjenice, posebno koje se tiču naroda kojeg mi predstavljamo da bismo poduprli neki svoj politički stav“, kazala je Kordić.
Ona je rekla da Crna Gora ima određene međunarodne obaveze i to mora da poštuje.
„S druge strane moramo biti jasni i pošteni u odnosu na ono što se dešavalo nama i ono što se dešavalo u cijelom svijetu“.
Bezbjednosna arhitektura je, kako je dodala, počela da se mijenja 90-ih godina sa nestankom Varšavskog pakta i nestankom balansa između dva vojna bloka, a došlo je do redefinisanja ekonomskih odnosa i stvaranja neobičnih savezništava
Navela je primjer jačanja ekonomske saradnje između Njemačke i Rusije, nevjerovatne robne razmjene što je uticalo značajno na političke odnose. Isto se, kako je kazala, dešavalo i između Rusije i Kine, iako nije ranije postojala „prevelika ljubav“ između njih.
„Sukob u Ukrajini izbacio je na površinu pitanje vojnog uticaja u odnosima u svijetu. Finska i Švedska su pronašle da bi u novonastalim okolnostima za njih bilo benefitno da budu dio NATO-a, a upravo je argumentacija koju čujemo iz tih zemalja argumentacija konstruktivnosti, odnosno da je to dobra opcija za njihovu bezbjednost“, kazala je Kordić.
;t=1s
