Otvoreni Balkan ekonomska je zona koju za sada uspostavljaju tri zemlje u regionu Balkana, u jugoistočnoj Evropi: Albanija, Severna Makedonija i Srbija. Sada, predsjednik mladih Demokratske narodne partije u Crnoj Gori prokomentarisao je značaj ove inicijative za našu državu.
Crnoj Gori je svaka ekonomska inicijativa u ovom momentu potrebna – ističe Nemanja Baošić.
KOME SMETA BRISANJE GRANICA? Crna Gora sve bliža „Otvorenom Balkanu“
Baošić se posebno osvrnuo na beneficije koje bi građani imali ukoliko bi Crna Gora pristupila inicijativi „Otvoreni Balkan„
Otvoreni Balkan u svom sadržaju nudi niz beneficija na planu povećanja trgovinske razmjene prije svega, kao i dodatnih olakšica na sami tranzit robe, povezivanja regiona. Poznato je da su namjere Otvorenog Balkana su da, između ostalog, pruži veće mogućnosti za trgovinu, razmjenu studenata i podstakne integraciju u EU u državama članicama. Državljanima država članica potrebna je samo lična karta za posjetu drugim državama članicama, čime se štedi vrijeme na graničnim prelazima. Ova ekonomska zona priprema zemlje za članstvo u Evropskoj uniji. Procjena projekata Svjetske banke jeste da se uštede 3,2 milijarde dolara.
[caption id="attachment_68468" align="alignnone" width="895"]
printscreen instagram[/caption]
Upravo zbog toga Baošić upozorava političke subjekte da ukoliko „propuste“ ovu šansu koja bi bila veoma značajna za sve građane pokazuju da je njihova Srbofobna politika značajnija od državnih interesa.
Ukoliko pojedini politički subjekti u „patriotskom zanosu“ propuste ovu priliku za posrnulog „ekonomskog tigra“, u potpunosti će biti jasno.
Srbofobnu politiku bi još jednom stavili ispred državnih interesa, ispred interesa građana Crne Gore – zaključuje Nemanja Baošić za portal aloonline.me
Podsjetimo, odluka novog premijera Dritana Abazovića da prisustvuje predstojećem samitu „Otvoreni Balkan“ u Ohridu, uz objašnjenje da još nije čuo „validan argument za to da ova regionalna inicijativa nije dobra za Crnu Goru“, upalila je alarme u političkim krugovima u komšiluku, ali i u pojedinim zapadnim centrima moći.
