Predsjednik Radničke partije i poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore, Maksim Vučinić prisustvovao je juče predaji liste za učešće na predstojećim lokalnim izborima koalicije "Za budućnost Berana". Vučinić je u Berane došao kako bi sa čelnicima tog saveza dao podršku, kako je naglasio, pobjedničkoj koaliciji ''Za budućnost Berana''.
Tom prilikom Vučinić je za naš portal prokomentarisao aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori, izbore u Beranama, protest majki sa jedno ili dvoje djece, pa se osvrnuo i na rad Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije čiji je predsjednik.
Šta očekujete od izbora u Beranama?
Mi nastavljamo pobjednički niz koalicije ''Za budućnost Crne Gore'' još od 30. avgusta 2020. godine. Na svim lokalnim izborima na kojima smo učestvovali bili smo okusnica lokalne vlasti, to se desilo u Nikšiću, Mojkovcu, Herceg Novom. Napominjem da su u Nikšiću i Mojkovcu nosioci lista postali predsjednici Opština, kao i da je Ivan Otović predsjednik Skupštine Opštine u Herceg Novom, takođe član DF-a. Očekujemo pobjedu naše koalicije u Beranama, gdje ćemo do nogu potući Demokratsku partiju socijalista i njene satelite, i naravno da će koalicija ''Za budućnost Berana'' imati svog predsjednika Opštine nakon izbora u ovom gradu.
[caption id="attachment_98146" align="alignnone" width="1600"]
Foto: Aloonline.me[/caption]
Kako komentarišete aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori?
U Crnoj Gori imamo pokušaj nekih političkih subjekata, koji su do sada sa nama činili vlast na državnom nivou, da naprave prekompoziciju političke scene. Smatramo da to nije ono što građani Crne Gore žele, imali smo tu veličanstvenu pobjedu 30. avgusta 2020. godine kada je narod glasno rekao da ne želi Demokratsku partiju socijalista na vlasti i da više ne želi njihov uticaj u Crnoj Gori. Mi smo svakodnevno u kontaktu sa našim glasačima i ljudima iz drugih partija koji su glasali za promjene na prošlim parlamentarnim izborima, zaključili smo da oni žele da jedna jasna i odlučna politika zastupa taj njihov stav. Da ne žele da se ostvari naum URE koja želi da zajedno sa DPS-om prekroji izbornu volju građana i napravi bilo kakav politčki angažman sa njima.
[caption id="attachment_98148" align="alignnone" width="1067"]
Foto: Aloonline.me[/caption]
Predsjednik ste Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije, šta su vaši zaključci i kako su sprovođene privatizacije u Crnoj Gori?
Od početka 27. saziva Skupštine Crne Gore komisija je napravila dosta pomaka u kontroli i monitoringu privatizacija u Crnoj Gori. Ističem da smo imali za godinu dana 12. sjednica i skoro 20 zadijedanja na kojima smo aktuelizovali razne probleme sa čitave teritorije Crne Gore počev od Herceg Novog, do Ulcinja pa sve do sjevera. Izveli smo na čistac mnoga nepočinstva, imali smo epiloge nakon sjednica što se tiče HTP Boke i kontrole privatizacije Rudnika boksita. Takođe očekujemo jedan odlučniji rad ostalih državnih institucija, prvenstveno pravosudnih organa u Crnoj Gori koji bi trebali da promjenom tužilastva energičnije i odlučnije naprave pomake što se tiče upravo situacija u preduzećima koja su privatizovana i gdje je evidentno da nam se privredni kriminal razvijao tokom ove tri decenije vladavine DPS-a. Takođe, godišnjim planom rada za ovu godinu sam predvidio kontrolu privatizacija preduzeća iz Berana, u prvom redu Polimke, zatim HTP Berane, kao i vrlo zanimljive situacije nakon stečaja u fabrici Celuloze. Ovim putem pozivam radnike iz Berana obrate Radničkoj partiji ili Komisiji za praćenje i kontrolu postupka privatizacije jer su oni svjedoci tih događaja i preko njih na najbolji način možemo vidjeti šta se radilo u tim preduzećima.
Prisustvovali ste skupu koji su organizovale majke koje imaju jedno ili dvoje djece, smatrate li da i one imaju pravo na neku nadoknadu,kako bi bila izbjegnuta bilo kakva diskriminacija?
Slučajno sam bio tog dana u Skupštini Crne Gore i vidio sam da su se žene okupile. Pružio sam im podršku jer smatram da je na neki način nepravendno da majke koje nisu obuhvaćene ovim zakonom ne ostvare neka prava. Po ovom modelu kako su to ostvarile majke sa troje ili više djece mi bi mogli da napravimo i neko zakonsko rješenje za njih. To nije moguće u ovom političkom trenutku, ali negdje srednjoročno i dugoročno možemo da se pozabavimo njihovom problematikom i da nađemo najbolje zakonsko rješenje da bi se zadovoljila socijalna pravda u Crnoj Gori i sa tog aspekta.