Nešto više od godinu dana je od izglasavanja nove, ‘’prve demokratske Vlade Crne Gore’’ na čijem je čelu Zdravko Krivokapić. Jedan od prvih zakonskih akata koji je Vlada predložila na usvajanje Skupštini bilo je izglasavanje izmjena Zakona o slobodi vjeroispovjesti, a koje je pripremio tadašnji ministar pravde Vladimir Leposavić.

Premijer Zdravko Krivokapić je nakon tog izglasavanja rekao da posao nije završen dok se ne potpiše Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Zašto još uvijek nije potpisan Temeljni ugovor?

Na trenutak se vratimo u maj 2021. godine. U jeku premijerskog sata, gdje su pljuštale optužbe na relaciji parlamentarne većine i Vlade, uporedo sa tim crnogorska javnost pomno je pratila dešavanja u Srbiji, odnosno Sveti arhijereski sabor koji je bio u Beogradu. Narod u Crnoj Gori je očekivao izbor vladike Joanikija za mitropolita crnogorsko-primorskog, nemavši pojma da će crnogorski premijer otići u Beograd, u samo sjedište Patrijaršije, da prenese “želju naroda Crne Gore” da vladika Joanikije bude izabran za mitropolita. Nedugo potom izašla je informacija da to u stvari nije bio pravi razlog posjete, već da je premijer poletio za Beograd sa ciljem da potpiše Temeljni ugovor koji su uskladile ove dvije strane, država Crna Gora i Srpska pravoslavna crkva, čime bi de facto svetinje bile odbranjene, što je i bio amanet blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija, piše Borba.

[embed]https://aloonline.me/vijesti/saradnik-zdravko-krivokapic-prozivka-spc/[/embed]

Međutim, to se nije dogodilo.

Po nezvaničnim informacijama došlo je do svađe u Patrijaršiji, jer premijer Zdravko Krivokapić nije želio da potpiše već usaglašenu verziju Temeljnog ugovora, već je htio da je potpiše neku drugu. Pored njega, u Beogradu su bili i ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović i bivši generalni sekretar Vlade Crne Gore, Božo Milonjić, jedan od advokata Mitropolije.

Milonjić je tada stao u žestoku odbranu Patrijaršije i insistirao da se potpiše verzija Temeljnog ugovora koja je već usaglašena sa Patrijaršijom i da nikakve nove verzije ne dolaze u obzir, što je dovelo do velikog sukoba između njega i premijera, što je kasnije rezultiralo i smjenom generalnog sekretara Milonjića.

“Ja sam od premijera Crne Gore, zahtijevao da realizuje svoje obećanje i potpiše Temeljni ugovor sa SPC, a ne da se miješa u izbor mitropolita crnogorsko – primorskog, što je u isključivoj nadležnosti Svetog Arhijerejskog Sabora SPC. Takođe je apsurdan predlog gospodina Krivokapića da se Temeljni ugovor potpiše 30. oktobra, što ja svojevrstan politički manevar i ne može se podvesti pod dobronamjeran gest koji bi vodio smirivanju dugotrajnih tenzija, čije je rješavanje bilo ključni prioritet Krivokapićeve vlade”, izjavio je mitropolit Joanikije za sajt Eparhije budimljansko-nikšićke.

[caption id="attachment_64238" align="alignnone" width="1126"] Printscreen[/caption]

Zašto je Temeljni ugovor bitan?

Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom bi konačno doveo do relaksacije podjela u Crnoj Gori i pravno bi prihvatio jedinu Crkvu koja ima istorijski kontinuitet na prostorima Crne Gore. Jedna od prvih eparhija Srpske pravoslavne crkve je bila upravo u Crnoj Gori, a osnovana je na Miholjskoj Prevlaci, i bila je poznata kao Zetska episkopija. Istorijski tok je bio takav da se ona sa svog sjedišta preselila na Cetinje, zbog najezde Osmanlija. U jednom momentu, ova episkopija, kasnije mitropolija, je bila jedna od onih koji nisu pale pod tursku okupaciju i upravo je ona ta koja je sačuvala Srpsku pravoslavnu crkvu, dok je Patrijaršija u Peći bila pod otomanskom okupacijom, piše Borba.

Ovo je dovelo do toga da Mitropolija crnogorsko-primorska bude priznata kao jedna od autonomnih eparhija koje je priznavao i crkveni autoritet vaseljenskog patrijarha, i Ruska pravoslavna crkva. Upravo ova autonomija se danas tumači kao autokefalna, odnosno smatra se da je Crkva u Crnoj Gori djelovala nezavisno od Srpske pravoslavne crkve što ne odgovara istini.

Zato danas imamo problem sa formiranjem nove paracrkve Miraša Dedeića koji falsifikovanjem i lažima želi da “zaokruži” nezavisnost Crne Gore sa odvajanjem od Srpske pravoslavne crkve, zaboravljajući da je upravo cetinjska Mitropolija ona koja je sačuvala jedinstvo Srpske pravoslavne crkve. Pristalice Miraša Dedeića se pozivaju na nasilni nestanak Crne Gore 1918. godine i to povezuju i sa nestankom crnogorske crkve, koja je nastavila da postoji unutar SPC, nakon obnove Patrijaršije.

[caption id="attachment_230314" align="alignnone" width="1382"] Foto: Društvene mreže[/caption]

Temeljnim ugovorom bi se jednom za svagda stavila tačka na fabrikovanu crkvu Miraša Dedeića, a što bi i udarilo temelj za realna naučna istraživanja koja će narod Crne Gore edukovati o istorijskom kontinuitetu Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, i kako je izgledao istorijski proces.

Temeljnim ugovorom bi jedina kanonska crkva u Crnoj Gori konačno uvažavala svoja prava kao što ih uvažavaju sve druge vjerske zajednice. Brojni su bili apeli Crkve svih ovih godina da se Bogoslovija upiše u registar srednjih škola, da se riješe imovinska pitanja crkve i države, gdje je crkva u doba komunizma bila imovinski oštećena, piše Borba.

Temeljnim ugovorom bi se riješio statusni položaj Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori da nikom više u budućnosti ne padne na pamet da donosi Zakon protiv Crkve, a crkva bi konačno bila i pravno zaštićena.

[embed][/embed]