PODGORICA – Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, koji je parlament usvojio 1. juna.

Milatović je zakon vratio zbog rješenja kojim se dvorac „Kruševac” u Podgorici, sa pripadajućim zemljištem, prenosi u privatnu svojinu princa Nikole Petrovića Njegoša. U obrazloženju je naveo da su usvojena zakonska rješenja sporna sa stanovišta Ustava Crne Gore i Zakona o zaštiti kulturnih dobara.

Iako je šef države zakon vratio zbog imovinsko-pravnog pitanja i statusa kulturnog dobra, njegova odluka sada parlamentarnoj većini daje priliku da ispravi i mnogo dublji politički problem, sporni član zakona u kojem se dinastija Petrović Njegoš opisuje kao detronizovana „aktom nasilne aneksije države iz 1918. godine”.

U političkom i istorijskom kontekstu ta formulacija ne stoji u praznom prostoru. Ona se odnosi na ujedinjenje Crne Gore i Srbije 1918. godine, pa se njenim zadržavanjem Srbija, makar posredno, stavlja u položaj okupatorske sile. Upravo zato ponovno odlučivanje nije samo tehnička procedura, već test za parlamentarnu većinu, a posebno za Novu srpsku demokratiju i Andriju Mandića.

NSD je kao stranka koja se predstavlja kao srpska i koja u vladajućoj većini ima značajan politički uticaj na prošloj sjednici glasala za zakon u kojem je sporna formulacija ostala. Ta činjenica ne može se sakriti naknadnim objašnjenjima da se glasalo samo o imovini potomaka dinastije Petrović Njegoš, a ne o 1918. godini. Poslanici glasaju za cjelinu zakona, a ne za političko obrazloženje koje se naknadno nudi javnosti.

Zakon je 1. juna usvojen sa 40 glasova za, tri protiv i dva uzdržana. Podržali su ga poslanici Pokreta Evropa sad, Demokratske Crne Gore, Nove srpske demokratije, Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative i Force. Protiv je bila Demokratska narodna partija, dok je Socijalistička narodna partija bila uzdržana.

Milatović u obrazloženju navodi da Zakon o zaštiti kulturnih dobara propisuje da se nepokretno kulturno dobro u državnoj svojini ne može otuđiti. Dvorac „Kruševac” već decenijama ima status zaštićenog nepokretnog kulturnog dobra, pa bi njegov prenos u privatnu svojinu, prema ocjeni predsjednika, bio suprotan zakonu i ustavnoj obavezi države da štiti kulturnu baštinu.

„Smatram da je država zauzela ustavan, zakonit i uravnotežen pristup prema potomcima dinastije Petrović Njegoš kroz zakonsko rješenje iz 2011. godine, kojim je predviđena izgradnja porodične kuće na Cetinju, površine do 300 kvadrata sa pripadajućim zemljištem do 5.000 kvadrata i dodjela stana u Podgorici površine do 130 kvadrata”, naveo je Milatović.

On je dodao da davanje dvorca „Kruševac” u privatnu svojinu stvara neustavan i nezakonit presedan, koji bi mogao da otvori prostor za slične zahtjeve potomaka iste i drugih dinastija prema državnoj imovini od istorijskog i kulturnog značaja.

Milatović je posebno naglasio da je Crna Gora, prema članu 1 Ustava, država republikanskog oblika vladavine, te da institucije moraju da afirmišu vrijednosti koje proizilaze iz takvog ustavnog određenja.

„Kada je riječ o vrijednosnom nasljeđu dinastije Petrović Njegoš, naša je dužnost da kroz adekvatnu obrazovnu i kulturnu politiku baštinimo ulogu koju je ona imala u istorijskom trajanju Crne Gore. Ipak, budući da je Crna Gora članom 1 Ustava definisana kao država republikanskog oblika vladavine, afirmacija vrijednosti koje proističu iz takvog ustavnog određenja predstavlja prioritet svake institucije”, naveo je Milatović.

Predsjednik je pozvao Upravu za zaštitu kulturnih dobara da se hitno odredi o predmetnom zakonu.

Povratak zakona u parlament sada stavlja odgovornost na poslanike većine. Ako većina ponovo bude odlučivala o istom tekstu, bez brisanja ili preciziranja formulacije o navodnoj nasilnoj srpskoj aneksiji, onda će to biti svjesna politička odluka, a ne propust. Posebno će se gledati stav Andrije Mandića i Nove srpske demokratije, jer upravo od njih javnost koja ih doživljava kao srpsku stranku očekuje da sa koalicionim partnerima isprave ono što su već jednom dozvolili.

Pitanje dvorca „Kruševac” jeste pravno i imovinsko pitanje. Ali sporni član o 1918. godini je političko i identitetsko pitanje prvog reda. Zato novo izjašnjavanje u Skupštini neće biti samo glasanje o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, već i prilika da se iz zakona ukloni formulacija kojom se Srbija stavlja u ulogu istorijskog krivca i okupatora Crne Gore.