Uprava policije najavila je da će sjutra, 6. januara 2026. godine, snimati tradicionalna okupljanja povodom nalaganja badnjaka širom Crne Gore, uključujući i Podgoricu, što samo po sebi otvara pitanje da li država u 21. vijeku ima suptilnije načine da obezbijedi vjerske obrede većinskog naroda u Crnoj Gori?

Iz Uprave policije saopšteno je da će njihovi službenici „vršiti snimanja okupljanja u svim gradovima u Crnoj Gori gdje će se nalagati badnjaci na otvorenom“, uz obrazloženje da je riječ o redovnim bezbjednosnim mjerama.

Međutim, ova najava ponovo je pokrenula sumnje da se pod plaštom „beznosnih procjena“ vrši sistematski nadzor vjernika Srpske pravoslavne crkea, dok se istovremeno okupljanja marginalnih i brojčano zanemarljivih frakcija takozvane „crnogorske crkve“ koriste kao izgovor za pojačano prisustvo policije i tehničko snimanje tradicionalnih narodnih sabora.

Postavlja se legitimno pitanje, da li je normalno da se vjerski obred, duboko ukorijenjen u identitet i tradiciju većinske Crne Gore, tretira kao potencijalni bezbjednosni rizik? I zašto se vjernici, koji se mirno i dostojanstveno okupljaju povodom Badnje večeri, iz godine u godinu dočekuju kamerama, objektivima i policijskim saopštenjima?

U vremenu savremenih bezbjednosnih protokola i tehnoloških rješenja, mnogi smatraju da država ima dovoljno mehanizama da obezbijedi javni red bez demonstrativnog snimanja vjerskih obreda, koje se u javnosti sve češće doživljava kao poruka nepovjerenja prema sopstvenim građanima.

Badnje veče, kao simbol zajedništva, mira i duhovne pripreme za Božić, i ove godine dočekuje se u sjenci policijskih kamera – što, po mišljenju većeg dijela javnosti, više govori o odnosu sistema prema sopstvenom narodu nego o realnim bezbjednosnim prijetnjama.