Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Usjekovanje glave svetog Jovana Krstitelja, dan smrti svetitelja koji se, kao savremenik Isusa Hrista i njegov krstitelj, smatra poslednjim prorokom Starog i prvim prorokom Novog zaveta.
U narodu se ovaj praznik naziva i jesenji Sveti Jovan ili Jovan Glavosjek. Na ovaj dan je car Irod iz Galileje naredio da se odsječe glava Svetom Jovanu. Bludni i razvratni car Irod je otjerao svoju ženu, da bi živio sa svojom ljubavnicom, ženom rođenog brata. Protiv toga podiže glas Sveti Jovan i odmah bi bačen u tamnicu.
Za vrijeme jednog pira pred goste izađe Saloma, ćerka njegove naložnice, i poče da igra obučena samo u sedam velova. Pijani Irod, zanesen igrom, požele djevojku i obeća da će dati sve što bude tražila. Razuzdane majka i kćer zatražiše glavu sveca. Irod naredi da se Jovan posiječe i njegova glava donese. Tako i bi.
Običaji
Srbi na ovaj dan poste. Djeci se ne daje da jedu ništa što je crvene boje. Ni jabuka, ni paradajz, ni breskva, ni crveno grožđe. Na ovaj dan valja brati ljekovite trave – kantarion, nanu, konjsku čuburu, lincuru.
Slavi se kao krsna skva. Na ovaj dan rođen je počivši patrijarh srpski Pavle, u narodu jedan od najomiljenijih srpskih patrijarha.
U ataru sela ratina, kod Kraljeva, nalaze se savine vode. Tu je podignuto pet česmi, od kojih je najstarija, sudeći prema natpisu na njoj, izgrađena 1897. godine. Podignuta je kao zadužbina jednog meštanina iz Ratine, sa izričitim navodom da je to voda Svetoga Save.
Mjesto posjeduje sva obilježja kultne bogomolje. Dva puta godišnje, na praznik Usekovanja i na Savindan, žitelji Ratine i okolnih sela dolaze na poklonjenje vodi, a lokalni sveštenici tom prilikom drže liturgiju i sijeku slavski kolač u znak zahvalnosti Svetom Savi.