- godineRođen je engleski kralj Ričard I Plantagenet, Lavlje srce, junak srednjovjekovnih legendi, jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu. Vladao je od 1189. do smrti 1199.
- godine– Na državnom saboru u Svrčinu (Kosovo) arhiepiskop Danilo II krunisao je 23-godišnjeg Dušana Stefana Nemanjića za kralja srpskih i pomorskih zemalja. Za prvog srpskog cara Dušan Nemanjić krunisan je 1346. godine u Skoplju, tada srpskoj prijestonici.
- godine– Veliki moskovski knez Dimitrije Ivanovič Donski je u bici kod Kulikova potukao tatarsku vojsku. To je bila prva pobjeda Rusa nad Tatarima koji su u 13. vijeku zagospodarili većim dijelom Rusije.
- godine– Španski doseljenici osnovali su na Floridi, na mjestu današnjeg St. Avgustina, prvo katoličko naselje u Americi.
- godine– Umro je španski pisac Fransisko Gomes de Kevedo i Viljegas, jedan od velikana Zlatnog vijeka španske književnosti i jedan od najznačajnijih satiričara u svjetskoj književnosti. Najpoznatija djela: “Snoviđanja”, “Život lupeža”.
- godine– Predvođeni pukovnikom Ričardom Nikolsom, Englezi su zauzeli holandsko naselje na američkom kontinentu Novi Amsterdam, potom nazvano Njujork u čast vojvode od Jorka, budućeg engleskog kralja Džejmsa II.
- godine– Bački episkop Visarion Pavlović otvorio je u Novom Sadu latinsko-slovensku školu, koja je imala rang niže realne gimnazije. Škola je doprinijela formiranju prvih naraštaja srpske građanske inteligencije u Vojvodini.
- godine– U Sedmogodišnjem ratu, koji se iz Evrope proširio i na Sjevernu Ameriku, Britanci pod komandom Džefrija Amhersta porazili su Francuze i zauzeli Montreal.
- godine– Rođen je srpski pisac, prevodilac i političar Jovan Hadžić, poznat i kao Miloš Svetić, jedan od autora Građanskog zakonika Kneževine Srbije, prvi predsjednik Matice srpske. Poznat je i kao protivnik jezičkih i pravopisnih reformi Vuka Karadžića.
- godine– Ruske trupe pod komandom generala Paskeviča su u bici za Varšavu pobijedile Poljake koje je predvodio general Henrik Dembinjski. U trodnevnoj bici poginulo je više od 9.000 Poljaka. To je bio i kraj Poljskog ustanka.
- godine– Rođen je češki kompozitor Antonjin Dvoržak, jedan od tvoraca češke nacionalne škole. Iz njegovog bogatog opusa se izdvaja devet simfonija od kojih je najpoznatija “Simfonija iz novog života”, Koncert za čelo i “Slovenske igre”.
- godine– Mirovnim ugovorom u Parizu završen je Krimski rat Rusije protiv Turske (1853-56) i njenih saveznika Velike Britanije i Francuske (od 1854) i Kraljevine Sardinije (od 1855) za prevlast na Balkanu, Dardanelima i Bliskom Istoku. Rusija je izgubila dio Besarabije i protektorat nad dunavskim kneževinama i pravo držanja ratne flote u Crnom moru.
1877 - Nakon 47 dana opsade, uz učešće crnogorske vojske pod komandom knjaza Nikole, ustanika iz Hercegovine i drugih susjednih krajeva, oslobođen je Nikšić. Za privremenog zapovjednika grada kojim su do tada, uglavnom, upravljali kapetani iz porodice Mušovića, Knjaz je imenovao vojvodu Iliju Plamenca. Ključeve grada, koji je tada imao oko tri i po hiljade stanovnika, crnogorskom suverenu predao je Skender Miralaj-beg.
- godine– Uragan je u teksaškom gradu Galveston razrušio više od 2.500 kuća, a pogunulo je najmanje 8.000 ljudi.
- godine– Društvo naroda je jednoglasno primilo Njemačku u članstvo.
- godine– Njemci su u Drugom svjetskom ratu počeli blokadu Lenjingrada. Opsada grada, tokom koje je od iscrpljenosti i gladi umrlo 620.000 ljudi, okončana je u januaru 1944. godine pobjedom sovjetske, Crvene armije.
- godine– Objavljena je bezuslovna kapitulacija Italije u Drugom svjetskom ratu.
- godine– Prva njemačka raketa “Fau 2”, ispaljena iz Haga, u Drugom svjetskom ratu pala je na London. Njemci su do kraja rata na Veliku Britaniju ispalili više od 1.000 tih raketnih bombi, od kojih je 660 palo na London.
- godine– Umro je njemački kompozitor i dirigent Rihard Štraus, direktor Bečke opere, autor popularnih opera “Kavaljer s ružom”, “Kapričo”, “Arabela” i simfonijske poeme “Tako je govorio Zaratustra” koja je korišćena u filmu “Odiseja 2001”.
- godine– U San Francisku je potpisan mirovni ugovor Japana i 49 zemalja. Tim ugovorom Japanu su oduzete sve teritorije koje je osvojio u prethodnih 80 godina.
- godine– U Manili su SAD, Filipini, Australija, Novi Zeland, Tajland, Pakistan, Velika Britanija i Francuska, osnovali SEATO pakt, zamišljen kao kariku u američkoj globalnoj strategiji okruživanja SSSR-a. Prestankom hladnog rata taj pakt je izgubio značaj.
- godine– Makedonci su se na referendumu izjasnili za suverenu Republiku Makedoniju čime je ona postala treća od šest republika SFR Jugoslavije koja je izabrala samostalnost.
- godine– Ministri inostranih poslova SR Jugoslavije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine prihvatili su u Ženevi mirovni plan za Bosnu, što je bio uvod u okončanje najtežeg sukoba na tlu Evrope od Drugog svjetskog rata.
- godine– U blizini zapadne obale Haitija je poginulo 150 ljudi kad je potonuo pretrpani feribot “La Fierte Gonavienne” (Ponos Gonave) koji je plovio ka ostrvu Gonava.
- godine– Od eksplozije podmetnute bombe u stambenoj zgradi u Moskvi poginule su 94 osobe. U seriji eksplozija narednih dana u više gradova u Rusiji poginulo je oko 300 ljudi.
- godine– Preko hiljadu ljudi, uključujući i Nelsona Mandelu, okupilo se na sahrani oca južnoafričkog predsjednika Taboa Mbekija. Govan Mbeki je sahranjen među običnim ljudima.
- godine– Na svjetskom prvenstvu u košarci u Indijanopolisu (SAD) Jugoslavija je po drugi put postala prvak svijeta.
- godine– Izraelski premijer Ariel Šaron doputovao je u zvaničnu posjetu Indiji. To je prva posjeta jednog izraelskog premijera toj zemlji od 1992. godine, kada su te dvije države uspostavila pune diplomatske odnose.
- godine– Umrla je njemačka rediteljka i fotograf Leni Rifenštal, čija je karijera dostigla vrhunac u vrijeme nacističke vladavine, zahvaljujući propagandnim nacističkim filmovima koje je režirala. Najpoznatije njeno ostvarenje je “Trijumf volje” sa poznatim scenama hiljada nacista koji slave Hitlera.
2005 - Nakon korupcionaškog skandala u vrhu vlasti, predsjednik Ukrajine Viktor Juščenko raspustio je vladu te zemlje.
2009 - Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je da rasprostranjena upotreba droge među ruskom omladinom predstavlja prijetnju za nacionalnu bezbjednost te zemlje. Kako je Rusija najveći svjetski potrošač avganistanskog heroina, šef ruske agencije za borbu protiv droge pozvao je snage u Avganistanu na čelu sa SAD, da onemoguće protok narkotika iz te zemlje.