Poslije Prvog svjetskog rata u Beranama je bilo svega nekoliko zanatskih, trgovačkih i ugostiteljskih objekata.

Prve dvije decenije poslije Drugog svjetskog rata karakteriše period obnove. Savremenim evropskim tokovima Ivangrad se priključio od 1959. godine.

[caption id="attachment_18998" align="alignnone" width="1600"] FOTO: NIKOLA DIMIĆ[/caption]

Međutim, zamajcem u beranskoj privredni se smatrao dan kada je počela sa radom Fabrika celuloze i papira, za čije pokretanje je opredeljujući uslov bilo šumsko bogastvo.

[caption id="attachment_19002" align="alignnone" width="1600"] FOTO: NIKOLA DIMIĆ[/caption]

Fabrika celuloze i papira bila je najvažniji industrijski objekat u republici. Radom fabrike u Ivangradu je povećan transport, proizvodnja u drvnoj industriji, trgovina i uopšte privreda.

[caption id="attachment_18994" align="alignnone" width="1600"] Privatna arhiva[/caption]

U napuštenim objektima bivše fabrike celuloze i papira u Beranama ostale su uskladištene značajne količine opasnih hemijskih supstanci koje su nekada korišćene u procesu proizvodnje. Ove hemikalije su neobezbijeđene i nalaze se nadohvat lopova koji skoro svakodnevno obilaze krug fabrike.

[caption id="attachment_19003" align="alignnone" width="1600"] FOTO: NIKOLA DIMIĆ[/caption]


Nekada najveća kompanija u gradu na Limu, koja je zapošljavala dvije hiljade ljudi, fabrika celuloze i papira bila je prva žrtva antibirokratske revolucije.


[caption id="attachment_19009" align="alignnone" width="1600"] FOTO: NIKOLA DIMIĆ[/caption]



Među privrednim kolektivima na sjeveru Crne Gore koji su u tranzicionim procesima doživjeli neslavan kraj ubraja se i beranska Fabrika celuloze i papira, osnovana šezdesetih godina prošlog vijeka. I pored brojnih najava o oživljavanju proizvodnje, njeni pogoni se tri decenije nalaze u stanju mirovanja, dok je fabrička imovina, čija se vrijednost mjerila desetinama miliona eura, prepuštena konstantnom propadanju.


[caption id="attachment_18993" align="alignnone" width="1600"] PRIVATNA ARHIVA[/caption]


Nekada radilo dvije hiljade radnika

Zatvorena je uprkos proračunima kanadskih stručnjaka da bi sa manjim brojem uposlenih mogla optimalno da radi.

[caption id="attachment_19004" align="alignnone" width="1600"] FOTO: NIKOLA DIMIĆ[/caption]

Tada je uglavnom i opljačkana od temelja do krova, i njen celulozni dio ugašen za sva vremena. Onda je u kampanji za parlamentarne izbore 1997. godine otvoren papirni blok i zaposleno oko dvjesta radnika.

[caption id="attachment_19001" align="alignnone" width="1600"] FOTO: NIKOLA DIMIĆ[/caption]

I ova fabrika je polovinom 2004. otišla u klasični stečaj i tada je knjigovodstveno vrijedna imovina od dvanaest miliona eura, ustupljena je beogradskom preduzeću „Tigoimpeks“ za nepunih milion.