Evropska javnost ponovo je uznemirena oštrim izjavama o namjerama Moskve, nakon što je njemački kancelar Fridrih Merc poručio da je ruski predsjednik Vladimir Putin, kako tvrdi, zainteresovan za obnavljanje Sovjetskog Saveza u njegovim nekadašnjim granicama. Sa druge strane, iz Kremlja stižu nedvosmislena poricanja takvih optužbi, uz tvrdnje da Zapad namjerno širi strah među sopstvenim stanovništvom.

Merc je svoje stavove iznio na kongresu stranke CDU/CSU, koji je prenošen uživo na Jutjubu, ističući da, po njegovom mišljenju, Putin teži „fundamentalnoj promjeni granica u Evropi“ i povratku Sovjetskog Saveza. Njemački kancelar je takve navodne ambicije Moskve ocijenio kao „ogromnu prijetnju“, naglašavajući da bi one imale i ozbiljne vojne posljedice po zemlje koje su nekada bile dio tog prostora.

U tom kontekstu, Merc je poručio da pomoć Ukrajini, očuvanje jedinstva Evropske unije i saradnja sa Velikom Britanijom moraju ostati ključni prioriteti zapadne bezbjednosne politike. On je podsjetio i na ranija upozorenja o, kako je naveo, teškim posljedicama mogućeg „pada“ Ukrajine.

Međutim, ruski predsjednik Vladimir Putin je početkom decembra, u intervjuu za televizijski kanal „Indija Tudej“, izričito odbacio bilo kakvu mogućnost reintegracije Sovjetskog Saveza. Prema njegovim riječima, takva ideja je i nemoguća i besmislena, jer Rusija nema ni cilj ni interes da ide u tom pravcu.

Putin je naveo da bi eventualna obnova SSSR-a u sadašnjim okolnostima radikalno promijenila etnički i vjerski sastav Ruske Federacije, što bi stvorilo nove unutrašnje probleme. On je dodao da ne želi da traži pojedince krive za raspad Sovjetskog Saveza, ističući da se sam sistem pokazao kao neodrživ.

Ruski lider je u istom intervjuu ocijenio da zapadne zemlje nastavljaju da šire priču o navodnoj želji Moskve da obnovi SSSR, kako bi, prema njegovim riječima, plašile sopstveno stanovništvo i opravdale svoju politiku. Putin je poručio da je više puta jasno iznio svoj stav, ali da ga zapadni mediji, kako kaže, uporno ignorišu ili tumače na način koji im odgovara.

Sukobljeni narativi Berlina i Moskve o namjerama Rusije ponovo otvaraju pitanje stvarnih dometa političke retorike i uloge medija u oblikovanju percepcije javnosti, dok rat u Ukrajini ostaje ključna tačka podjela na evropskoj političkoj sceni.