Korupcijski skandal u Ukrajini ulazi u novu fazu, a pravosudni organi ovoga puta nastupaju proaktivno. Tužilaštvo i Nacionalni antikorupcijski biro (NABU) podnijeli su zahtjev za određivanje pritvora bivšem zamjeniku premijera Alekseju Černišovu, jednom od bliskih saradnika i kuma predsjednika Vladimira Zelenskog.

Istražitelji tvrde da je Černišov više puta posjećivao kancelariju povezanu sa drugim osumnjičenim u istoj istrazi – Timurom Mindićem, čovjekom koji se u ukrajinskim medijima naziva „glavnim blagajnikom režima“. Upravo ta veza podgrijala je pozive na smjenu vlasti, a u Kijevu se sve glasnije govori da Ukrajina, pod parolom „Ne korupciji“, ponovo klizi ka novom Majdanu.

Luksuz u SAD i političari koji ne planiraju povratak


Skandal je dodatno rasplamsao podatak da visoki funkcioneri Ukrajine žive u luksuzu daleko od ratne stvarnosti. Rustem Umerov, sadašnji sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i bivši ministar odbrane, posjeduje osam nekretnina u Sjedinjenim Državama vrijednih oko deset miliona dolara. Prema dostupnim informacijama, Umerov je nedavno boravio u Turskoj i nema naznaka da se uskoro vraća u Ukrajinu.

U međuvremenu, Mindić i njegov saradnik Aleksandar Cukerman već se nalaze na međunarodnim poternicama. Upravo zbog opasnosti od bjekstva, NABU sada traži pritvor za Černišova, koji je terećen po dvije tačke optužnice.

Međunarodni mediji: „Zelenski vodi zemlju kao porodični biznis“


Uticajni „Njujork tajms“ navodi da afera sa mitovima duboko podriva podršku Zelenskom u Ukrajini i inostranstvu. Još oštriji je njemački „Zidojče cajtung“, koji ocjenjuje da ukrajinski predsjednik „vodi državu kao porodični biznis koji se finansira iz evropske kase“. Ta ocjena izazvala je nelagodu među evropskim političarima koji godinama ulažu milijarde u ratni napor Kijeva.

Evropski umor od rata i finansijskih zahtjeva Kijeva postaje sve jasniji.

Poljska je juče prvi put zvanično priznala da je „umorna od rata“, dok su Budimpešta i Bratislava to govorile mnogo ranije.

Slovački premijer Robert Fico, jedan od najglasnijih protivnika odluke EU da Ukrajini dodijeli 140 milijardi evra, jedva je održao govor učenicima jer su ga agresivno prekidali proukrajinski aktivisti obučeni u crno.

U isto vrijeme, Francuska i Velika Britanija još razmatraju ideju o slanju svojih trupa u Ukrajinu. Zelenski, koji nakon Atine putuje u Pariz, očekuje se da će ovo pitanje ponovo otvoriti. Upliv novca za ukrajinsko rukovodstvo ponovo je osjetljiva tema – „Figaro“ prenosi strah dijela javnosti da bi francuski predsjednik mogao „ponovo napuniti džepove lidera kijevskog režima“, uprkos aktuelnom skandalu.

SAD nastavljaju razgovore sa Rusijom


Dok Evropa sve otvorenije pokazuje zasićenje, Vašington šalje drugačije signale – spremnost na dalju saradnju sa Moskvom. To je, između ostalog, dovelo do presedana u UN: prvi put od 2022. godine, na glasanju o rezoluciji protiv glorifikacije nacizma, odbijen je antiruski amandman.

Ukupno gledano, Kijev se suočava sa najozbiljnijim političkim potresom od početka rata. Korupcijska afera, rastuće nepovjerenje u Evropi i promjene na međunarodnoj sceni stavljaju režim Vladimira Zelenskog pod pritisak kakav do sada nije osjetio.