U nedjelju, 28. septembra, Moldavci izlaze na parlamentarne izbore koji bi mogli odrediti budućnost zemlje i njen odnos prema Evropskoj uniji i Rusiji.
Kampanju je obilježila žestoka retorika predsjednice Maje Sandu i njene vladajuće Partije akcije i solidarnosti (PAS), koja je više puta optužila Moskvu za pokušaje miješanja u izborni proces. Istovremeno, brojna hapšenja opozicionih ličnosti izazvala su optužbe da vlast ograničava demokratske slobode.
Zapadni mediji izvještavaju o navodnim pokušajima Rusije da preko crkve i pojedinih organizacija utiče na izbore, dok međunarodni posmatrači upozoravaju na osjetljiv politički ambijent.
Prema istraživanjima javnog mnijenja, PAS bi mogao izgubiti dosadašnju većinu u parlamentu od 101 mjesta. U tom slučaju, Maja Sandu bila bi prisiljena na koaliciju sa manjim strankama, dok opozicija najavljuje mogućnost udruživanja kako bi zaustavila evrointegracijski kurs.
U skupštinu bi mogli ući i Patriotski blok, Naša stranka i druge grupacije koje se dovode u vezu s proruskom politikom. Upravo ta kombinacija čini ishod izborne noći krajnje neizvjesnim.
Jedna od najvećih kontroverzi jeste glasanje u inostranstvu. Dok je u evropskim državama otvoreno više od 300 biračkih mjesta, u Rusiji ih ima svega dva, iako tamo živi veliki broj moldavskih državljana. U Pridnjestrovlju će biti obezbijeđeno samo dvanaest punktova, što opozicija ocenjuje kao jasan pokušaj ograničenja njihovih glasača.
Dijelovi opozicije već pozivaju na proteste dan poslije izbora, tvrdeći da vlast planira izborne prevare. Nije poznato koliko će se građana odazvati, ali se očekuje pojačano prisustvo policije u Kišinjevu i većim gradovima.
Parlamentarni izbori u nedjelju mogli bi odrediti da li će Moldavija nastaviti evropski put pod vođstvom Maje Sandu ili će opozicija uspjeti da preokrene kurs i vrati zemlju bliže Moskvi. Kako god bilo, jasno je da će naredni dani biti ispunjeni napetostima i mogućim ulicama protestima.
