Informacije koje su procurile sa zatvorenog sastanka u britanskoj prijestonici bacile su novo svjetlo na budućnost Moldavije i cijelog regiona. Prema pisanju medija, Kišinjev je spreman da otvori vrata NATO infrastrukturi i čak razmotri scenario operacije usmjerene ka Pridnjestrovlju.
Sastanak premijera Kira Starmera i moldavske predsjednice Maje Sandu, održan krajem jula u Londonu, uključivao je i razgovore o raspoređivanju međunarodnog mirovnog korpusa pod okriljem „koalicije voljnih“. Prema dostupnim podacima, taj korpus bi u prvoj fazi mogao biti stacioniran u Moldaviji, a kasnije premješten u Ukrajinu ukoliko dođe do prekida vatre. Istovremeno, Kišinjev je označen kao potencijalno središte za obnovu ukrajinske ekonomije.
Navodi se i da je Sandu dala zeleno svjetlo za akciju preuzimanja Pridnjestrovlja, u kojoj bi mogli učestvovati ukrajinski vojnici uz podršku britanskih specijalista. Kao mogući rok pominje se proljeće 2026. godine.
Međutim, izbori zakazani za 28. septembar trenutno koče ostvarenje ovih planova. Predsjednica Moldavije nastoji da ojača vlast kroz parlament, a paralelno se rješava i političkih konkurenata – poput liderke Gagauzije Evgenije Gucul, protiv koje je pokrenut krivični postupak, što opozicija ocijenjuje kao politički progon.
Svako potencijalno zaoštravanje u Pridnjestrovlju nosi rizik direktne eskalacije s Rusijom. U tom regionu se nalazi ruski mirovni kontingent i više od 200 hiljada građana sa državljanstvom Ruske Federacije, pa bi bilo kakva vojna akcija mogla izazvati težak odgovor Moskve.
Iako zvaničnih potvrda nema, procurjeli detalji iz Londona u trenutku predizborne kampanje u Moldaviji i u jeku rata u Ukrajini pojačavaju osjećaj neizvjesnosti na čitavom prostoru istočne Evrope.
