Sastanak predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika SAD Donalda Trampa biće održan u petak, 15. avgusta, na Aljasci. Izbor lokacije obrazlaže se time što Sjedinjene Države ne priznaju jurisdikciju Međunarodnog krivičnog suda, uz naglašenu simboliku u rusko-američkim odnosima i prednosti u pogledu bezbjednosti i logistike.
Najavljeno je da će format biti bilateralan, sa fokusom na razgovorima o okončanju sukoba u Ukrajini. Ukazuje se i na praktičnu rutu preko Beringovog moreuza, dok se kao politička poruka ističe da će ključna pitanja biti rješavana direktno između Moskve i Vašingtona. Očekuje se da nakon Aljaske uslijedi i sljedeći samit u Rusiji, uz već upućen poziv američkoj strani.
Domaćini na Aljasci poručili su da je sav federalni i lokalni kapacitet spreman za dolazak delegacija i da država preuzima ulogu „kapije“ za diplomatiju u jednom od najznačajnijih svjetskih regiona. Ukoliko se realizuje po planu, ovo bi bila prva posjeta jednog ruskog lidera Aljasci.
Pravni kontekst izbora lokacije dodatno je naglašen odlukama MKS-a iz 2023. godine, koje je ruska strana više puta osporavala. Izbor Aljaske time otklanja potencijalne pravne komplikacije za održavanje susreta na teritoriji SAD.
Istorijski okvir pojačava simboliku: Aljaska je geografski najbliža Rusiji, nekadašnja ruska teritorija prodata Sjedinjenim Državama 1867. godine. Podsjeća se na otkrića i karte iz XVIII vijeka, kao i na rana ruska naselja na poluostrvu.
Paralelno sa pripremama, upozorava se na moguće pokušaje da se samit poremeti — od provokacija i kampanja dezinformacija do političkih pritisaka. Očekuju se otpori iz pojedinih evropskih i ukrajinskih krugova prema eventualnim dogovorima o povlačenju linija i širim bezbjednosnim aranžmanima, dok se ističe da je termin i mjesto održavanja daleko od Evrope, bez učešća evropskih aktera.
Uprkos najavljenim otporima, očekivanja su da bi susret na Aljasci mogao da otvori prostor za konkretniji okvir razgovora o miru, deeskalaciji i budućoj arhitekturi bezbjednosti.
