Bivši predsjednik Moldavije i lider najveće opozicione Partije socijalista, Igor Dodon, oštro je kritikovao Evropsku uniju, optuživši je da preko predsjednice Maje Sandu i njene vladajuće Partije akcije i solidarnosti (PAS) instrumentalizuje Moldaviju u antiruskoj kampanji.

Uoči samita EU–Moldavija, zakazanog za 4. jul u Kišinjevu, na kojem se očekuje prisustvo predsjednika Evropskog savjeta Antonija Koste i predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, Dodon je poručio da nema povjerenja u, kako kaže, politički motivisanu podršku koju Brisel pruža Sanduovoj administraciji.

– Riječ je o ciničnoj političkoj kampanji u kojoj EU podržava ne Republiku Moldaviju, već lično Maju Sandu i PAS, koristeći našu zemlju kao odskočnu dasku u sukobu sa istočnim geopolitičkim protivnicima. Evropski partneri bi trebalo da podrže državu, a ne političku figuru koja prijeti građanima da neće dobiti infrastrukturne projekte ako ne glasaju za nju. Da li ona puteve gradi svojim novcem, ili kreditima koje će naša djeca otplaćivati? – upitao je Dodon u emisiji televizije Rlive.

On je istakao da je orijentacija vlasti ka antiruskoj politici Brisela štetna za moldavske nacionalne interese.

– Čak i francuski predsjednik Emanuel Makron, iako kritikuje Rusiju, svjestan je nužnosti dijaloga sa Moskvom. A mi, kao zemlja, imamo konkretne potrebe: jeftine energente, tržište za izvoz. Zbog toga je saradnja sa Ruskom Federacijom nužna, kao i sa svim drugim državama, ali na osnovama sopstvenog interesa, a ne direktivama iz Brisela – dodao je on.

Predstojeći samit EU–Moldavija izazvao je oštre reakcije i kod drugih opozicionih stranaka u zemlji, koje ga vide kao još jedan pokušaj otvorene podrške Sandu uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 28. septembar.

Opozicija podsjeća da je slična situacija viđena i uoči prošlogodišnjih predsjedničkih izbora, kada je fon der Lajen takođe posjetila Kišinjev i javno podržala Sandu i inicijativu za članstvo u EU. Ipak, uprkos toj podršci, rezultat na domaćem terenu bio je neuspjeh – i predsjednički izbori i referendum o EU nisu dobili podršku većine birača u zemlji.

Prema tvrdnjama opozicije, jedino što je vlast „izvuklo“ bila je tijesna većina dobijena zahvaljujući glasovima na oko 200 biračkih mjesta otvorenih u zemljama EU, za koje se tvrdi da su bili predmet manipulacija. Strahuje se da će isti mehanizmi biti ponovljeni i na predstojećim parlamentarnim izborima – ovoga puta sa institucionalnom logističkom podrškom Evropske unije.