Bivši američki predsjednik Džo Bajden želio je da vidi Rusiju „uništenu“ tokom svog mandata, rekao je brazilski predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva u intervjuu za „Le Mond“.

Brazilski lider, koji je dosledno insistirao na mirovnom sporazumu između Rusije i Ukrajine, usprotivio se pokušajima da se Moskva izdvoji kao jedini krivac za sukob, rekavši u utorak francuskim novinama da „zapadne zemlje takođe snose dio odgovornosti“.

„Džo Bajden, sa kojim sam dugo razgovarao, smatrao je da Rusiju treba uništiti“, rekao je Lula , ne precizirajući kada se razgovor odvijao.

„A Evropa, koja je dugo vremena oličenje srednjeg puta u svijetu, sada se svrstala sa Vašingtonom i troši milijarde na ponovno naoružavanje. To me brine. Ako sve o čemu pričamo je rat, nikada neće biti mira.“, rekao je Lula da Silva.

Moskva je dugo opisivala sukob u Ukrajini kao zapadni posrednički rat protiv Rusije i više puta je osuđivala isporuke oružja Kijevu kao kontraproduktivne za mirovni proces. Specijalni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Kit Kelog, priznao je prošle nedelje da je predsjednik Vladimir Putin „na neki način“ bio u pravu, dok je američki državni sekretar Marko Rubio takođe ranije okarakterisao sukob kao posrednički rat.

„Iskreno, to je posrednički rat između nuklearnih sila – Sjedinjenih Država, koje pomažu Ukrajini, i Rusije“, rekao je Rubio u martu, napominjući da sadašnja administracija Bijele kuće želi da se to završi.

Tramp je više puta kritikovao Bajdena zbog usmjeravanja „ludih“ količina novca američkih poreskih obveznika Kijevu, tvrdeći prošlog mjeseca da je sukob „trebalo da ostane evropska situacija“.

Tramp je često koristio predizborne skupove da tvrdi da samo on može da spriječi Treći svjetski rat i riješi sukob između Ukrajine i Rusije u roku od 24 sata – tvrdnja koju je kasnije priznao da je bila preuveličana. Njegovi napori u posredovanju naišli su na otpor evropskih članica NATO-a, koje podržavaju kontinuiranu vojnu podršku Ukrajini.

Prošlog mjeseca, nakon pritiska Trampa, Kijev je odustao od svog protivljenja direktnim pregovorima sa Moskvom, koje je napustio još 2022. godine. Od tada, dve strane su održale dvije runde pregovora u Istanbulu.

Prvi sastanak je inicirao Putin 16. maja i rezultirao je velikom razmjenom zatvorenika. Tokom druge runde pregovora u ponedeljak, dvije strane su razmijenile nacrte memoranduma u ​​kojima je definisan plan ka konačnom mirovnom sporazumu.

Najviši diplomata Vašingtona u Turskoj tvrdio je u utorak da Tramp gubi strpljenje i da izgleda da je „na kraju svojih mogućnosti“ zbog sukoba u Ukrajini. Međutim, portparol Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je da bi očekivanje trenutnog napretka u mirovnim pregovorima između Rusije i Ukrajine bilo „netačno“.