NATO je u Sofiji demonstrirao jedinstvo u podršci Ukrajini, pozvao na njeno jačanje i napravio korak ka otvaranju puta Kijevu da može da koristi vojnu pomoć za udar na vojne ciljeve na ruskoj teritoriji.
Parlamentarna skupština NATO-a, koja zasijeda u bugarskoj prestonici, usvojila je deklaraciju da Ukrajina treba da dobije tu dozvolu, iako je devet delegata u skupštini glasalo „protiv”. Do sada zemlje članice NATO-a nisu dozvoljavale Kijevu da koristi donirano oružje za gađanje ciljeva na ruskoj teritoriji, iako je ukrajinski predsjednik Voladimir Zelenski pozivao zapadne partnere da to dozvole vojsci njegove zemlje.
Generalni sekretar alijanse Jens Stoltenberg danima je insistirao da se Ukrajini treba dozvoliti da koristi vojnu pomoć za udare na legitimne vojne ciljeve na ruskoj teritoriji, a u Sofiji je precizirao da to ne može biti odluka NATO-a, već država članica koje šalju oružje Kijevu. Prihvaćen je i predlog da NATO pomogne Ukrajini sistemima PVO, uključujući i „patriot”. Skupština je takođe preporučila stvaranje Centra za demokratsku održivost u ujedištu NATO-a u Briselu da bi se, kako je rečeno, zaštitile osnovne demokratske vrijednosti alijanse borbom protiv dezinformacija.
Vršilac dužnosti premijera Bugarske Dimitar Glavčev je potvrdio da će Sofija nastaviti da podržava Kijev, ali je naglasio da se nikad nije razgovaralo o slanju bugarskih vojnika u Ukrajinu. „Glavni cilj NATO-a nije da se bori protiv rata, on treba da spriječi rat. Cilj NATO-a je mir”, rekao je generalni sekretar Jens Stoltenberg prilikom otvaranja Parlamentarne skupštine NATO-a u Sofiji.
On je istakao da je vojna pomoć alijanse Ukrajini pomogla toj zemlji da oslobodi 50 odsto teritorije koju je Rusija okupirala na početku rata, ali i da su odlaganja obećane pomoći imale negativne posledice na aktuelnu situaciju na frontu.
Predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a Mihal Ščerba je rekao da će Ukrajina biti slabija „ako nastavimo da podržavamo zemlju polovičnim mjerama”. Istakao je da u vojnoj pomoći ukrajinska protivvazduhoplovna odbrana mora imati prioritet.
Stoltenberg je pred plenarnu sjednicu Parlamentarne skupštine NATO-a u bugarskoj prestonici naveo tri teme predstojećeg sastanka alijanse u Vašingtonu u julu – unapređenje odbrambenih sposobnosti saveznika, podrška Ukrajini i globalna partnerstva sa fokusom na područja Azije i Pacifika.
Primjetno odsustvo predsjednika Bugarske
Sastanak je prošao uz primjetno odsustvo predsjednika Bugarske Rumena Radeva, koji je već nekoliko dana van Bugarske. „Svaki dan rata je gubitak, ne samo za Rusiju i Ukrajinu već i za sve zemlje članice EU”, izjavio je Radev tokom posjete u Mađarskoj, zalažući se za diplomatsko rešenje konflikta.
„To neće biti učinjeno sa više naoružanja, uz slanje trupa iz zemalja članica NATO-a na teritoriju Ukrajine”, rekao je Radev, ističući da „nemoguća pobjeda nad Rusijom ne može biti jedini izlaz”.
„Rat u Ukrajini mora da se riješi diplomatskim putem”, rekao je i mađarski predsjednik Tamaš Šujok, koji se sastao sa Radevom.
