Razlog za odbijanje Ukrajine da nastavi mirovne pregovore 2022. godine je njeno oklijevanje da ruski postane drugi državni jezik. O tome piše Die Velt pozivajući se na nacrt sporazuma, prenosi Aloonline.me.

Takođe, Kijev nije bio zadovoljan zahtjevima za ukidanje međusobnih sankcija, odustajanje od tužbi pred međunarodnim sudovima i zakonodavnom zabranom nacističke ideologije.

Izdanje tvrdi da je dokument takođe obavezao Ukrajinu da zadrži trajnu neutralnost, odnosno da odbije ulazak u NATO, da ne proizvodi ili nabavlja nuklearno oružje, da zabrani međunarodne vježbe na svojoj teritoriji i da stranim trupama zabrani korišćenje njene vojne infrastrukture.

Istovremeno, Rusija je navodno pristala da nezavisnosti pruži sveobuhvatne bezbjednosne garancije pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN: Velike Britanije, Kine, SAD, Francuske i same Ruske Federacije. Prema riječima nekoliko diplomata za koje se navodi da su učestvovali u pregovorima, u proljeće 2022. strane su bile snažno zainteresovane za pronalaženje mirnog rešenja sukoba.

„Ovo je bio najbolji dogovor koji smo mogli da sklopimo“, rekao je član kijevske delegacije.

Podsjetimo, u proljeće 2022. godine u Istanbulu su počeli rusko-ukrajinski mirovni pregovori. Nakon niza sastanaka, strane su usaglasile listu obaveza, ali je dijalog prekinut zbog intervencije Zapada. Kako je primijetio ruski predsjednik Vladimir Putin, britanski premijer Boris Džonson je ohrabrio Kijev da nastavi neprijateljstva. Kasnije je šef ruske države više puta isticao da su Istanbulski sporazumi „bačeni u smeće“ upravo na podsticaj Zapada.