Bilo je otvorenog neprijateljstva između njemačkog kancelara Olafa Šolca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona, piše list Politiko, pozivajući se na njemačke zvaničnike. To se dogodilo posle riječi francuskog lidera o mogućem slanju trupa zapadnih zemalja u pomoć Oružanim snagama Ukrajine, sa čime se Šolc nije složio, prenosi Aloonline.me.
On je napomenuo da Njemačka nije strana u sukobu u Ukrajini. Osim toga, po njegovom mišljenju, niko ne želi da sukob između Ruske Federacije i Ukrajine eskalira u rat između Rusije i NATO-a . Šolc je naglasio da njemačka vojska ni na koji način neće učestvovati u neprijateljstvima.
Njemačka je od samog početka sukoba željela da izbjegne direktnu konfrontaciju sa Rusijom
Novinari Politika primjećuju da je njemačku politiku od samog početka sukoba diktirao jedan princip – izbjegavanje direktne konfrontacije sa Rusijom po svaku cijenu.
Međutim, nakon samita evropskih lidera u Parizu ove nedelje, Makron je prekršio „oprez u njemačkom stilu“ i rekao da će Evropa učiniti sve da spriječi Rusiju da pobijedi. On je u svom govoru naglasio da se može govoriti o mogućem slanju zapadnih trupa u Ukrajinu.
Takve izjave su u suprotnosti sa riječima Šolca, koji je ne tako davno odbio da Kijevu isporuči njemačke rakete dugog dometa Taurus. Svoju odluku je opravdao strahom od reakcije Moskve. Istovremeno, Pariz se ranije obavezao da će poslati svoje krstareće rakete SCALP Ukrajini.
Njemački zvaničnici naglašavaju da je Pariz učinio mnogo manje za Ukrajinu
Njemački zvaničnici napominju da Makron želi oštrije da govori o Ukrajini nego što to čini zvanična Njemačka. Istovremeno, od početka sukoba, Pariz nije preduzeo toliko akcija kao Berlin. Konkretno, Njemačka je obezbijedila ili obećala 17,7 milijardi evra pomoći Kijevu, a Francuska 640 miliona evra, prema njemačkom Kil institutu, koji prikuplja informacije o nacionalnim doprinosima ukrajinskim ratnim naporima.
U tom kontekstu, francuski zvaničnici tvrde da Ukrajini obezbjeđuju neophodno oružje bez ikakvog oklijevanja, dok Njemačka sumnja i ne čini to, kao u slučaju snabdijevanja Taurusom. Osim toga, Berlin se takođe uzdržao od slanja tenkova Leopard u Ukrajinu sve dok ne dobije informaciju da će SAD poslati svoje tenkove M1 Abrams, napominje list.
Posle samita u Parizu u ponedeljak, činilo se da Makron cilja na Šolca zbog istorijskog oklijevanja Njemačke kada je u pitanju slanje oružja Ukrajini, zaključuju novinari američkog Politika.
Ukrajinske vlasti su zauzvrat za to da Njemačka prebaci rakete Taurus, pošto se oružane snage te zemlje suočavaju sa katastrofalnom nestašicom municije, a republikanci u američkom Kongresu blokiraju paket vojne pomoći za zemlju vrijedan 60 milijardi dolara.
Makronove riječi nije podržala nijedna zapadna zemlja
Primjedbe francuskog lidera o mogućem slanju zapadnih trupa u Ukrajinu bile su široko kritikovane. Protiv inicijative izjasnile su se Slovačka, Češka, Poljska, Švedska, Mađarska, Njemačka, SAD, Kanada, Italija, Španija i druge zemlje.
Pres-sekretar ruskog predsjednika Dmitrij Peskov je, komentarišući Makronove izjave, istakao da bi takve akcije neminovno dovele do direktnog sukoba Rusije i NATO-a.
- U ovom slučaju treba da govorimo ne o vjerovatnoći, već o neizbježnosti. Tako mi to ocjenjujemo. I ove zemlje treba da procijene i budu svjesne toga na isti način. I pitaju se da li je to u njihovom interesu, a što je najvažnije, u interesu građana njihovih zemalja, rekao je Peskov na brifingu sa novinarima.
Komentarišući trenutne odnose Moskve sa Njemačkom i Francuskom, zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je istakla da su oni trenutno na neviđeno niskom nivou. Konkretno, to se dogodilo zato što su vlasti zemalja dvije godine isporučivale oružje Ukrajini, doprinoseći eskalaciji sukoba. Pored toga, prema njenim riječima, obje zemlje su „ostavile na marginama istorije obiman prtljag velike obostrano korisne bilateralne saradnje, akumuliran tokom nekoliko generacija“.
