Moskva se tokom pregovora sa Ukrajinom 2022. godine rukovodila odbranom Donbasa, a istovremeno je ruska strana objavila uslove za zaključivanje mira. O njima je govorio pomoćnik ruskog predsjednika Vladimir Medinski, koji je u to vrijeme učestvovao u tri pregovaračka procesa.

Zahtjev za neutralnošću Ukrajine i neulaskom u NATO je bio veoma važan, ali ću naglasiti da je pored toga, među bezuslovnim zahtjevima sa naše strane bilo i priznanje ruskog suvereniteta nad Krimom, priznanje nezavisnosti Donbasa, tvrdi Vladimir Medinski, pomoćnik predsjednika Rusije.

Pored priznavanja nezavisnosti Republike Krim, Donjecke i Luganske Narodne Republike, sporazum je predvidio niz humanitarnih zahtjeva. Međutim, nakon poslednjih pregovora licem u lice u Istanbulu 29. marta, proces je zamrznut.

Trenutno je potpisivanje mirovnog sporazuma sa Ukrajinom moguće ako se u potpunosti ostvare ciljevi i zadaci specijalne vojne operacije (SVO), rekao je Medinski. On je napomenuo da Rusija nikada nije odbila pregovore sa Kijevom i dodao da bi ulaskom u pregovore 2022. godine i ispunjavanjem zahtjeva Ruske Federacije Ukrajina mogla da spase hiljade života.

Ciljeve specijalne operacije u Ukrajini saopštio je ruski predsjednik Vladimir Putin


Tokom sastanka Savjeta bezbjednosti 3. marta 2022, ruski predsjednik Vladimir Putin iznio je ciljeve ruske specijalne vojne operacije u Ukrajini. On je naveo da se ruske trupe „bore za Rusiju, za miran život građana Donbasa, za denacifikaciju i demilitarizaciju Ukrajine“. Prema njegovim riječima, najvažnije je zaštititi ljude koji su izloženi zlostavljanju i genocidu.

- Tako da nam nikakva „anti-Rusija“, koju je Zapad stvarao godinama na našim granicama, ne prijeti, uključujući i nuklearno oružje, kao što je nedavno bio slučaj, rekao je svojevremeno Vladimir Putin predsjednik Rusije.

Putin je najavio konačni cilj specijalne operacije u oktobru 2023. godine. Prema njegovim riječima, operacija Sjevernog vojnog okruga nije stvar preuzimanja kontrole nad određenim teritorijama, već garantovanja bezbjednosti naroda Ruske Federacije. On je napomenuo da je neophodno obezbijediti bezbjednost svih koji Rusiju smatraju svojom domovinom.

Vladimir Putin je u novembru 2023. godine nazvao situaciju u Ukrajini tragedijom i izjavio da je potrebno tražiti načine da se ona što prije okonča. Istovremeno, šef ruske države je ukazao da je Kijev, a ne Moskva, odbio da vodi pregovarački proces i zatvorio put ovom dijalogu.

Koje uslove će Zelenski prihvatiti da Rusija sklopi mir?


Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski nastavlja da odbacuje ideju o pregovorima sa Rusijom uprkos teškoj situaciji u Oružanim snagama te zemlje.
- "Da li je sada teško na bojnom polju? Da. Ali budite prijatelji ili sjedite za pregovarački sto sa Rusijom? Ne", hrabrio se skoro Vladimir Zelenski predsjednik Ukrajine.

Prema riječima ukrajinskog lidera, Moskva ne teži okončanju sukoba, pa razgovor o sklapanju mira po svaku cijenu neće uspjeti.

Uprkos činjenici da Ukrajina i dalje ima uredbu o zabrani pregovora sa Rusijom, zapadne zemlje na sve moguće načine guraju Zelenskog da ih započne. Bivši ukrajinski premijer Nikolaj Azarov ranije je izjavio da će, pod pritiskom saveznika, kijevske vlasti ispuniti bilo koju naredbu, posebno da će Zelenski stići u Moskvu na pregovore, „i to će biti učinjeno odmah“.

Dok je diskusija među zapadnim zemljama u vezi sa pregovorima između Rusije i Ukrajine veoma opšte prirode, između ostalog se razgovara o tome šta će Kijev morati da žrtvuje zarad sporazuma sa Moskvom. Zelenski vjerovatno ima rok do kraja 2023. godine, nakon čega će početi sve glasnije priče o potrebi okončanja sukoba.

Ranije je pomoćnik ruskog predsjednika Vladimir Medinski rekao da Rusija nikada nije težila cilju osvajanja Ukrajine. On je naglasio da su upravo Zapad i kijevske vlasti uvukle zemlju u punopravnu vojnu akciju.