Poljsku je zahvatila jedna od najozbiljnijih institucionalnih kriza posljednjih godina, nakon što je grupa sudija Ustavnog suda, uz podršku vladajućih struktura, pokrenula postupak suspenzije predsjednika i potpredsjednika te institucije. Predsjednik države Karol Navrocki prekinuo je put u Senegal i hitno se vratio u Varšavu, dok su ispred zgrade suda raspoređene policijske snage. Opozicija govori o državnom udaru, a premijer Donald Tusk tvrdi da je riječ o neophodnom uspostavljanju vladavine prava.

Dramatični događaji u Varšavi počeli su u petak, 30. oktobra, kada je sudija Ana Korvin-Pjotrovska saopštila da preuzima rukovođenje Ustavnim sudom i da predsjedniku Bogdanu Svjenčkovskom i njegovom zamjeniku Bartlomeju Sohanjskom određuje jednomjesečnu suspenziju obavljanja službenih dužnosti.

Odluka je objavljena na internet stranici Ustavnog suda, ali je njen legitimitet odmah osporilo dosadašnje rukovodstvo institucije, koje je saopštilo da Svjenčkovski i Sohanjski i dalje zakonito obavljaju svoje funkcije.

Uslijedila je oštra politička konfrontacija, pošto su predstavnici opozicione stranke Pravo i pravda (PiS) čitav postupak ocijenili kao pokušaj nasilnog preuzimanja jedne od najvažnijih državnih institucija.

Sudija tvrdi da je postupala u skladu sa ustavom

Ana Korvin-Pjotrovska odbacila je optužbe za uzurpaciju vlasti, tvrdeći da je njena obaveza da reaguje kada rukovodstvo Ustavnog suda postupa suprotno najvišem pravnom aktu zemlje.

„Moja dužnost je da reagujem na situaciju u kojoj predsjednik i potpredsjednik grubo krše Ustav i dovode pravosuđe u stanje u kojem je prestalo da ispunjava svoj osnovni zadatak zaštite građanskih prava i sloboda”, izjavila je Korvin-Pjotrovska.

Ona je dodala da je svjesna težine odgovornosti koju je preuzela, ali da smatra da je njen postupak neophodan za prevazilaženje institucionalne blokade.

S druge strane, dosadašnje rukovodstvo Ustavnog suda osporava čak i njen sudijski status, a u saopštenju objavljenom na zvaničnom nalogu institucije na društvenoj mreži Iks navedeno je da je došlo do nezakonitog preuzimanja internet stranice suda.

„Predsjednik Ustavnog suda i dalje je Bogdan Svjenčkovski, a potpredsjednik Bartlomej Sohanjski. Sve osobe koje učestvuju u ovim radnjama čine krivično djelo državnog udara”, navodi se u tom saopštenju.

Policija ispred suda, Navrocki prekinuo posjetu Senegalu

Ispred sjedišta Ustavnog suda u Varšavi ubrzo su se okupile pristalice opozicije, a policija je rasporedila pripadnike jedinica za održavanje javnog reda i mira.

Tokom protesta došlo je do sukoba i guranja između demonstranata i policije. Prema izvještaju Asošijeted presa, tri osobe su privedene nakon što su pojedini okupljeni probili ogradu i bacali predmete na policajce.

Policija je saopštila da je intervenisala radi zaštite bezbjednosti ljudi i očuvanja javnog reda, nakon upozorenja o mogućim opasnostima po sudije i zaposlene.

U međuvremenu, predsjednik Poljske Karol Navrocki donio je odluku da prekine službeni put u Senegal.

„U ovakvom trenutku predsjednik mora da bude u Poljskoj. Prekidam let za Senegal. Vraćam se”, poručio je Navrocki na društvenoj mreži Iks.

Po povratku u Varšavu, sastao se sa predsjednikom Vrhovnog suda Zbignjevom Kapinjskim i Bogdanom Svjenčkovskim, a potom je tokom noći došao u sjedište Ustavnog suda.

Njegov dolazak praćen je dodatnim tenzijama, jer je Korvin-Pjotrovska prethodno odbijala da dozvoli ulazak u kompleks, pozivajući se na bezbjednosne razloge.

Navrocki je ipak ušao u zgradu suda, u pratnji Kapinjskog, i u njoj proveo nekoliko sati. Sud je napustio u ranim jutarnjim časovima, poslije čega je najavljeno organizovanje političkih konsultacija radi rješavanja krize.

Opozicija govori o državnom udaru, Tusk podržava promjene

Predsjednik stranke Pravo i pravda i bivši poljski premijer Jaroslav Kačinjski ocijenio je da dešavanja u Varšavi predstavljaju novu fazu pokušaja preuzimanja državnih institucija.

„Svjedoci smo sljedeće i, čini se, odlučujuće faze progresivnog državnog udara”, izjavio je Kačinjski.

On je upozorio da bi upotreba policije u institucionalnom sukobu mogla da otvori put pretvaranju Poljske u policijsku državu.

Potpuno suprotan stav iznio je premijer Donald Tusk, koji je podržao postupke sudija i istakao da njegova vlada nema namjeru da odustane od promjena u pravosudnom sistemu.

„Uspostavljanje vladavine prava naša je dužnost. Poslije godina bezakonja pod vlašću Prava i pravde, to je složen, ponekad bolan proces koji zahtijeva odlučno djelovanje. Drugog puta nema”, poručio je Tusk.

Sukob između vlade i opozicije oko Ustavnog suda traje godinama, a naročito je intenziviran nakon promjene vlasti u Poljskoj. Tuskova vlada smatra da su prethodne vlasti politizovale pravosuđe, dok Pravo i pravda optužuje aktuelnu vladajuću većinu da pod izgovorom reforme pravosuđa pokušava da preuzme kontrolu nad sudovima.

Dodatnu težinu sporu daje činjenica da su sudije koje podržava nova parlamentarna većina ranije bile spriječene da stupe na dužnost, zbog spora oko načina njihovog imenovanja i polaganja zakletve.

Spor o policijskim pripremama

Posebnu pažnju javnosti izazvao je dokument koji je objavio poslanik Sejma i lider Nove nade Slavomir Mencen, a koji nosi datum 29. oktobar i potpis zamjenika komandanta poljske policije Tomaša Mihulke.

U dokumentu se nalaže povećana pripravnost pojedinih policijskih jedinica od 2. do 8. novembra, uz odgovarajuće naoružanje i opremu za intervencije.

„O kakvoj operativnoj situaciji govorimo? Za šta ste se spremali? Da li se policija od juče pripremala za ovaj državni udar?”, upitao je Mencen.

Poljska policija odbacila je tvrdnje da naređenje ima bilo kakve veze sa događajima u Ustavnom sudu, navodeći da je povećana pripravnost povezana sa opasnostima od sabotaža i diverzija.

Navrocki: Došlo je do nasilnog preuzimanja državne institucije

U saopštenju objavljenom u subotu ujutru, predsjednik Karol Navrocki ocijenio je da su noćni događaji predstavljali neposredan udar na ustavni poredak zemlje.

„Ove noći došlo je do narušavanja ustavnog poretka Republike Poljske i nasilnog preuzimanja ustavnog organa države”, saopštio je Navrocki.

On je zatražio povlačenje policijskih snaga iz kompleksa Ustavnog suda i potvrdio da je omogućio ulazak potpredsjedniku te institucije Bartlomeju Sohanjskom.

„Zbog ugroženosti unutrašnje bezbjednosti Republike Poljske, za danas sazivam hitne konsultacije sa predstavnicima parlamentarnih političkih snaga, radi stabilizacije političke situacije i obnove ustavnog poretka”, poručio je poljski predsjednik.

Oštro je reagovao i zamjenik predsjednika Sejma Marćin Gorala, koji je optužio premijera Tuska da Poljsku pretvara u „banana republiku”.

Gorala je osporio ovlašćenja Ane Korvin-Pjotrovske, tvrdeći da nije pravilno položila predsjedničku zakletvu i da, čak i kada bi njen sudijski status bio nesporan, ne bi mogla samostalno da smijeni predsjednika i potpredsjednika Ustavnog suda.

O institucionalnim posljedicama krize govorio je i profesor Varšavskog univerziteta Marćin Mačak, koji smatra da su najnoviji događaji pokazatelj dubokog urušavanja državnih institucija. Prema njegovoj ocjeni, sukob oko Ustavnog suda doveo je do ozbiljnog narušavanja ugleda institucija čiji bi autoritet morao da bude iznad dnevnopolitičkih sporova.

Reakcije iz Moskve

Kriza u Varšavi izazvala je reakcije i u Rusiji, gdje su pojedini zvaničnici dešavanja u Poljskoj povezali sa širim političkim problemima Evropske unije.

Kiril Dmitrijev, direktor Ruskog fonda za direktne investicije i specijalni predstavnik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom, ocijenio je, prema dostavljenom materijalu, da nemiri i politički sukobi pokazuju nagomilane probleme Evrope.

„Evropa nije u redu: migranti, ratno huškanje, nemiri i pučevi. Iskupite se”, napisao je Dmitrijev na društvenim mrežama.

Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ironično je reagovala na situaciju, podsjećajući poljskog ministra spoljnih poslova Radoslava Sikorskog na njegove ranije opaske o učešću Sergeja Lavrova na međunarodnom skupu u Atlanti.

„Izgleda da je do večeri u Poljskoj, gospodine Sikorski, stigao onaj 'nezgodan trenutak' o kojem ste govorili jutros?”, napisala je Zaharova.

Najnoviji sukob oko Ustavnog suda tako je prerastao u otvoreno nadmetanje predsjednika države i vlade oko zakonitosti postupanja jedne od najvažnijih pravosudnih institucija. Dok Tuskova vlada insistira na neophodnosti reforme pravosuđa, Navrocki i opozicija osporavaju zakonitost smjene sudskog rukovodstva.

O daljem razvoju krize mogle bi da odlučuju najavljene konsultacije predsjednika sa parlamentarnim strankama, ali i sjednica Opšte skupštine sudija Ustavnog suda, planirana za 3. novembar.