Nosilac liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” Aleksandar Vučić izjavio je da očekuje neizvjesnu izbornu borbu 25. oktobra, ali da se nada pobjedi sa više stotina hiljada glasova razlike. Poručio je da će prihvatiti svaki izborni rezultat, da nikome neće dozvoliti da ospori izbornu volju građana ukoliko njegova lista pobijedi i da Srbija mora da nastavi politiku samostalnog odlučivanja, bez sankcija Rusiji i priznavanja nezavisnosti takozvanog Kosova. U opširnom razgovoru na televiziji K1 govorio je o stranim pritiscima, finansiranju protesta, opozicionoj studentskoj listi, ekonomskim rezultatima, zdravstvu, investicijama, Kosovu i Metohiji i političkim prioritetima ukoliko dobije mandat za predsjednika Vlade Srbije.

Gostujući u emisiji „Uranak” kod Jovane Joksimović, Vučić je, uoči početka izborne tišine, poručio da će o budućnosti Srbije odlučivati isključivo njeni građani, a ne strane ambasade, nevladine organizacije ili međunarodni posmatrači.

„Mi ako izgubimo ove izbore, ja ću da čestitam našim protivnicima, brojnim zapadnim moćnicima, svim nevladinim organizacijama na pobjedi”, rekao je Vučić.

Na pitanje Jovane Joksimović da li će čestitke slati i ambasadama, odgovorio je da će svoju poruku saopštiti javno.

„Ambasadama neću da šaljem, već ću javno da kažem, i reći ću im: ‘Pripremiću se i pobijediću vas sljedeći put. Da li ja ili neko od mojih saradnika, potpuno je svejedno, Srbiju ćemo ponovo da oslobodimo i to je to’. U međuvremenu smo spremni da trpimo i revolucionarni teror, ali ćemo da se borimo.”

Naglasio je da politički poraz mora da bude prihvaćen bez obzira na okolnosti, ali da isto pravilo važi i za protivnike ukoliko izgube.

„Ponekad izgubite i kad ne zaslužite, ponekad izgubite zato što ste zaslužili, ali poraz morate da priznate i u ovom i u onom slučaju. Izgubimo – izgubimo. Ako pobijedimo, neće tu pobjedu oteti nijedna strana ambasada niti bilo ko drugi. To je stvar koju vam govorim.”

Očekujem neizvjesnu borbu, nadam se pobjedi sa više stotina hiljada glasova razlike

Govoreći o izbornim prognozama, Vučić je istakao da ne smatra da je pobjeda unaprijed obezbijeđena i da će stvarno raspoloženje građana biti poznato tek poslije glasanja.

„Naravno, ja očekujem neizvjesnu borbu. Da li očekujem da pobijedimo sa više stotina hiljada, da li se nadam da pobijedimo sa više stotina hiljada glasova razlike – da, nadam se.”

Na konstataciju voditeljke da je u ranijem intervjuu govorio o mogućnosti pobjede sa pola miliona glasova više, naglasio je da je tada govorio o svojim očekivanjima, a ne o garantovanom ishodu.

„Ja sam rekao ‘nadam se’. Precizan sam. Ja se i dalje nadam. Vidjećemo.”

Objasnio je da ne želi da biračima šalje poruku da je ishod riješen i da zato nemaju razloga da izađu na birališta.

„Šta želite da kažem mojim ljudima? Želite da kažem ljudima: ‘Mi, znate, sigurno pobjeđujemo, u stvari ne morate da izađete na izbore’?”

Prema njegovim riječima, nijedno istraživanje javnog mnjenja ne može sa sigurnošću da predvidi rezultat.

„Svako istraživanje koje dobijete – mačku o rep, jer izbori su jedino pravo istraživanje.”

Kao jedan od pokazatelja očekivanja pomenuo je i procjene kladionica, uz obrazloženje da one imaju neposredan finansijski interes da što preciznije procijene rezultat.

Joksimovićeva je navela procjene koje su se pojavile u javnosti, prema kojima bi Vučićeva lista mogla da osvoji oko 47 odsto, a studentska lista oko 38 odsto glasova.

„Ja mislim da ćemo i jedni i drugi da imamo po procenat više, recimo”, odgovorio je Vučić, uz napomenu da to niko ne može da garantuje.

Podsjetio je i na ranije izbore u Beogradu, kada su prognoze o raspodjeli mandata bile drugačije od konačnog ishoda.

„Izbori su lakmus papir, jedini”, poručio je.

Priznaću rezultat kao što sam priznao poraz 2004. godine

Odgovarajući na tvrdnje opozicije da bi poslije zatvaranja birališta moglo da dođe do organizovanih nereda, Vučić je odbacio mogućnost da njegova stranka priprema takve aktivnosti.

„Neće se dešavati ništa”, rekao je.

Jovana Joksimović podsjetila je na izjavu Miroslava Aleksića da SNS navodno planira da svoje birače izvede na glasanje do 10 časova, a zatim ih organizovano prebaci u Beograd.

Vučić je te tvrdnje odbacio, pozivajući se na svoju dosadašnju političku praksu i izbore za gradonačelnika Beograda 2004. godine.

„I to da sam priznao izborni rezultat kada sam izgubio za 0,3 odsto razlike? Gdje sam mogao da se igram oko toga još šest mjeseci, da maltretiram gradsku izbornu komisiju.”

Podsjetio je da je tada već oko 21.30 časova izašao pred javnost i čestitao pobjedu protivniku.

Na pitanje koje institucije građani treba da prate u izbornoj noći, odgovorio je da je Republička izborna komisija nadležna za zvanične rezultate.

Najavio je, međutim, da će njegov izborni štab imati sopstvene podatke.

„Ja se neću pojaviti dok ne budem vidio, i dok vam ne budem rekao tačan i precizan rezultat.”

Prema njegovoj najavi, javnosti će se obratiti najkasnije oko 22.30 časova.

„RIK će da kasni, nema nikakve sumnje da će da kasni, ali ću vam ja oko pola 11 najkasnije reći precizan rezultat.”

Naglasio je da ga ne interesuje šta će prije toga saopštavati politički protivnici.

„Jedino što me interesuje šta je u kutijama glasačkim i kako su ljudi glasali. To je jedina stvar koja me zanima.”

Četiri razloga zbog kojih je Srbija izložena pritiscima

Vučić je značajan dio razgovora posvetio spoljnopolitičkom položaju Srbije i ocjeni da je zemlja suočena sa snažnim pritiscima zbog odbijanja da prihvati pojedine zahtjeve zapadnih država.

Izdvojio je četiri razloga za koje smatra da su presudni.

„Pod jedan, zato što se nismo saglasili sa sankcijama Ruskoj Federaciji.”

Kao drugi razlog naveo je glasanje u Ujedinjenim nacijama o rezoluciji o Srebrenici, ocjenjujući da zapadne sile Srbiji nisu oprostile diplomatsku borbu koju je vodila tim povodom.

Treći razlog, prema njegovim riječima, jeste Kosovo i Metohija i odbijanje Beograda da prizna nezavisnost takozvanog Kosova.

„Ali ne zaboravite pod četiri: oni ne mogu da dopuste da Srbija ekonomski brže raste od okruženja.”

Vučić je ocijenio da je politika velikih sila, kroz različite istorijske periode, bila usmjerena na to da Srbija ne postane dominantna ekonomska i politička sila u regionu.

Prema njegovim riječima, takva politika nije nova, već postoji od 19. vijeka i nastavlja se do danas.

„Srbija uvijek mora da bude slabija od okruženja malih koji su uvijek pod kontrolom velikih sila.”

Kao primjer naveo je inicijativu „Otvoreni Balkan”, tvrdeći da su pojedini regionalni akteri, pod spoljnim uticajima, onemogućavali potpuniju ekonomsku saradnju, slobodniji protok ljudi i otvaranje granica.

Upozorio je da se posljedice takve politike ne mogu uvijek neposredno vidjeti, ali da, prema njegovoj ocjeni, bitno utiču na razvoj Srbije.

Opozicija nema odgovor o Rusiji, Kosovu i Srebrenici

Govoreći o studentskoj listi, Vučić je ocijenio da njeni predstavnici izbjegavaju najvažnija državna i spoljnopolitička pitanja.

„Jesmo li dobili odgovor da li bi uveli sankcije Rusiji ili ne? Nikada ga nismo dobili.”

Prema njegovim riječima, formulacija da bi Srbija morala da uskladi spoljnu politiku sa Evropskom unijom u praksi bi značila uvođenje sankcija Moskvi.

„Dobili smo odgovor: ‘Pa mi to ne bismo voljeli, ali znate, moramo da se uskladimo sa politikom Evropske unije’, što će reći uveli bismo ih sjutra.”

Naveo je i da predstavnici studentske liste nisu jasno odgovorili na pitanja o Kosovu i Metohiji, Republici Srpskoj, generalu Ratku Mladiću i Srebrenici.

Posebno se osvrnuo na izostanak odgovora studentima iz Republike Srpske.

„Jeste li primijetili da ne smiju da odgovore studentima iz Republike Srpske: ‘Braćo, mi smo uz vas i nije bio genocid u Srebrenici’? Jeste čuli taj odgovor?”

Pošto je Joksimovićeva potvrdila da takva poruka nije upućena, Vučić je iznio tvrdnju da su predstavnici studentske liste iz zapadnih ambasada dobili instrukciju da ne odgovaraju na ta pitanja.

Na direktno pitanje kako to zna, odgovorio je:

„To sam čuo još prije mjesec i nešto dana kada sam još bio predsjednik, ja to znam. I znam iz kojih su im ambasada rekli da ne smiju da odgovaraju na takve stvari.”

Naglasio je da je riječ o zapadnim ambasadama, ali nije želio da otkrije pojedinačne diplomatske predstavnike ili dodatne detalje.

Upozorio je da bi, ukoliko dođu na vlast bez jasnih predizbornih obaveza, predstavnici opozicije mogli naknadno da prihvate odluke koje sada izbjegavaju da najave.

Izjava Kuzmanovića o Kosovu pokazuje suštinu njihove politike

Vučić je posebno kritikovao izjavu Kuzmanovića, koga je označio kao jednog od ključnih ljudi studentske liste.

Naveo je da je Kuzmanović poručio da ga nije briga za Kosovo, već za Srbiju, ocijenivši da se takvim formulisanjem političkog stava Kosovo i Metohija izdvajaju iz Srbije.

„Nažalost, on je rekao mnogo gore: ‘Mene je briga za Srbiju, al' mi nije briga za Kosovo’, što će reći da Kosovo nije Srbija.”

Vučić je Kuzmanovića doveo u vezu i sa odgovornošću za nadzor nad radovima na željezničkoj infrastrukturi, tvrdeći da je bio u nadzornom odboru.

„On je odgovoran i za nadstrešnicu i za mnoge druge stvari, jer je on bio u nadzornom odboru, ne ja. Moje je bilo da stvorim uslove da se nešto radi i gradi.”

Osvrnuo se i na druge predstavnike studentske liste, navodeći da je jedan od njih pitanje Kosova označio kao regionalno, nakon čega je uslijedila ispravka da je riječ o unutrašnjem srpskom pitanju.

Prema njegovoj ocjeni, izbjegavanje konkretnih odgovora nije slučajno, već pokazuje nespremnost opozicije da predstavi jasnu državnu politiku.

Ko podržava studentsku listu

Vučić je ocijenio da politička podrška koja stiže studentskoj listi iz zemlje i inostranstva predstavlja važan pokazatelj njenog političkog usmjerenja.

Naveo je Natašu Kandić, Sonju Biserko, Aidu Ćorović i Gintera Felingera, kao i Aljbina Kurtija, Nenada Rašića, Mila Đukanovića, Milojka Spajića i Andreja Plenkovića, povezujući ih sa političkim interesima suprotstavljenim njegovoj listi.

U jednom dijelu razgovora pomenuo je i Zvicera.

„Dovoljno mi je da vidim ko ih podržava. Od Aide Ćorović, Nataše Kandić, Sonje Biserko, Gintera Felingera... dalja mi lista nije potrebna.”

Prema njegovoj ocjeni, takva politička grupisanja treba da budu važna građanima prilikom odlučivanja na izborima.

Vučić je istovremeno osporio postojanje razrađenog programa studentske liste, tvrdeći da se njeni predstavnici prevashodno bave smjenom vlasti i najavama istraga.

„A ono što smo slušali od njih, evo vi mi recite pošto svaku emisiju pažljivo gledate, osim što će da ispitaju sve što stignu i da pohapse one koje mrze, šta ste čuli da će da urade?”

Ocijenio je da opozicija nudi opšte parole, umjesto konkretnih ekonomskih, infrastrukturnih i socijalnih mjera.

Ako dobijem povjerenje naroda da budem premijer, zdravstvo će biti prioritet broj jedan

Govoreći o programu sa kojim lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” izlazi na izbore, Vučić je naglasio da su građanima predstavljeni konkretni planovi i kandidat za predsjednika Vlade.

Istakao je da će, ukoliko dobije povjerenje za formiranje nove vlade, prvi prioritet biti zdravstveni sistem.

„Ono što je suština, to je da je za mene zdravstvo prioritet broj jedan.”

Objasnio je da se taj prioritet ne odnosi samo na izgradnju novih bolnica i domova zdravlja, već i na savremenu opremu i dostupnost dijagnostike svim građanima, bez obzira na mjesto stanovanja.

„Nije samo izgradnja bolnica, domova zdravlja, već je to dalje ulaganje u opremanje naših bolnica, da ne šalju poslije dva minuta svakoga kod privatnika i na mamograf, i na skener, i na rendgen, i na magnetnu rezonancu.”

Prema njegovim riječima, problem nije isključivo u nedostatku novca, već i u organizaciji zdravstvenog sistema.

„Ne mora ni ovdje da se čeka samo kada bi bilo manje marifetluka i kada bismo mi i u ta manja mjesta odnijeli magnetne rezonance, što nije nikakav problem što se novca tiče, već je samo pitanje organizacije.”

Najavio je nastavak razvoja pokretnih ambulanti i apoteka, kao i širenje dostupnosti specijalističkih pregleda u manjim sredinama.

Podsjetio je na ulaganja u kliničke centre u Beogradu, Nišu i Vojvodini, kao i na pripreme za radove u Kragujevcu.

Govorio je i o zdravstvenim ustanovama u Novom Pazaru, Leskovcu, Vranju, Prokuplju, Loznici i Kikindi.

Istakao je da je bolnica u Prokuplju završena i da bi uskoro trebalo da bude otvorena.

Istovremeno je priznao da razvoj zdravstvene infrastrukture nije bio ravnomjerno raspoređen.

„Da li je to ravnomjerno raspoređeno? Ne, nije. I to je moja greška.”

Objasnio je da je u prethodnom periodu prednost davao velikim kliničkim centrima, ali da će naredne dvije do tri godine biti posvećene i zdravstvenim ustanovama u gradovima koji nisu dobili dovoljno investicija.

Među njima je pomenuo Smederevo, Požarevac i Aranđelovac.

Vlast mora da promijeni odnos prema građanima

Vučić je govorio i o funkcionisanju državnih institucija i ljudima koji su tokom prethodnih godina učestvovali u sprovođenju vladine politike.

Na konstataciju Jovane Joksimović da rezultati nisu djelo jednog čovjeka, već institucija i šireg tima, odgovorio je da Srbija ima veliki broj sposobnih ljudi.

Međutim, priznao je i da je bilo loših kadrovskih rješenja.

„U svakom žitu ima i kukolja.”

Naveo je da su mu se građani tokom predizbornih posjeta žalili na funkcionere lokalnih samouprava koji nisu spremni da ih prime i saslušaju.

„Ono na šta su se ljudi žalili s pravom i što su stvari koje moramo da mijenjamo kod sebe u budućnosti, jeste briga o ljudima i jeste nepostojanje želje kod nekih ljudi da prime na razgovor obične ljude.”

Poručio je funkcionerima da građanima ne daju obećanja koja ne mogu da ispune.

„Recite im: ‘Ne mogu to i to da uradim.’”

Istakao je da je ljudima, pored rješavanja materijalnih problema, neophodno poštovanje, razumijevanje i neposredan razgovor sa predstavnicima vlasti.

Srbija je za 14 godina promijenila svoje lice

Govoreći o rezultatima dosadašnje politike, Vučić je ocijenio da je Srbija u posljednjih 14 godina ostvarila značajan infrastrukturni i ekonomski napredak.

Podsjetio je na izgradnju auto-puteva, željeznica, naučno-tehnoloških parkova, kliničkih centara i drugih kapitalnih objekata.

„Dok su neki blokirali ulice, blokirali naše fakultete, naše škole, blokirali život u Srbiji, govorili da život mora da stane, pozivali ljude na generalne štrajkove, neki ljudi su radili marljivo, radili vrijedno, podizali Srbiju, gradili puteve, gradili pruge koje oni koriste da bi došli na proteste.”

Kao simbole promjena u Beogradu naveo je Hram Svetog Save, spomenik Stefanu Nemanji, Beograd na vodi i kompleks „Skajlajn”.

Prema njegovim riječima, u Hram Svetog Save je tokom posljednjih 14 godina uloženo više nego u prethodnom periodu njegove izgradnje.

„Promijenili lice gradova, lice Srbije, napravili jednu uspješnu zemlju koja nikada nije mogla da se hvali visokom stopom ekonomskog rasta.”

Istakao je da Srbija još ne može da dostigne životni standard najrazvijenijih evropskih država, ali da se razlika postepeno smanjuje.

„Ne znači to da mi bolje živimo nego Francuzi i Njemci. Ne možete ni za 10, ni za 30 godina da prestignete ono što ste izgubili u prethodnih 600 godina. Ali da li tu razliku drastično smanjujemo, tu razliku drastično smanjujemo.”

Prosječna plata pokriva 119 odsto prosječne potrošačke korpe

Kao jedan od pokazatelja ekonomskog napretka Vučić je naveo odnos zarada i potrošačke korpe.

Prema podacima koje je iznio, minimalna zarada danas premašuje vrijednost minimalne potrošačke korpe, dok prosječna plata pokriva 119 odsto prosječne potrošačke korpe.

„Nekada nam je prosječna plata pokrivala svega 60 i 70 odsto prosječne potrošačke korpe. To su činjenice.”

Ocijenio je da su takvi pokazatelji važniji od formalnog poređenja iznosa u dinarima i evrima, jer neposredno pokazuju koliko građani mogu da kupe od svojih zarada.

Ponovio je da je Srbija napredovala i u izgradnji puteva, pruga i zdravstvenih ustanova, ali da predstoji dodatno ulaganje u manje razvijene sredine.

Četiri od pet najvećih izvoznika su kineske kompanije

Vučić je ekonomske rezultate povezao sa spoljnom politikom koju je Srbija vodila prema velikim svjetskim silama.

„Naša zemlja najbrže raste zato što smo vodili uspješnu spoljnu politiku, između ostalog, pa smo doveli Kineze, jer danas četiri kineske kompanije su nam u prvih pet izvoznika.”

Kao primjere naveo je željezaru, dvije rudarske kompanije i „Linglong” iz Zrenjanina.

Posebno je izdvojio „Stelantis” u Kragujevcu, tvrdeći da je fabrika dostigla oko 5.000 zaposlenih.

Podsjetio je na ranije probleme u organizaciji proizvodnje i neslaganja oko odlaska radnika na obuku u Slovačku i Poljsku.

„Bili su ipak tamo neki razumni sindikati s kojima smo se dogovorili i na kraju napravili ogroman posao za Kragujevac.”

Govoreći o Nišu, naveo je da su četiri od pet najvećih poslodavaca u taj grad došla zahvaljujući investicionoj politici države.

Naglasio je i ulogu svojih saradnika, među kojima je pomenuo Danila Cicmila i Jorga Heskensa, kao i veliki broj ljudi u Vladi Srbije.

„Da li je bilo i loših rješenja? Takođe, logično je da je bilo, ali zemlja je išla u dobrom smjeru, zemlja ide u dobrom smjeru, uprkos svim pritiscima spolja da zemlja bude zaustavljena.”

Šoškić bi vratio Srbiju u vrijeme slabljenja dinara

Govoreći o mogućim kadrovskim rješenjima studentske liste, Vučić je naveo Dejana Šoškića kao osobu koja se pominje u vezi sa funkcijom predsjednika vlade.

Kritikovao je njegovu dosadašnju ekonomsku politiku, posebno kretanje kursa dinara u periodu kada je bio na čelu Narodne banke Srbije.

„Tad ste imali 75 dinara za evro, njegov mandat završen – 118 dinara za evro.”

Prema Vučićevoj ocjeni, stabilnost kursa poslije 2012. godine predstavlja jedan od najvažnijih rezultata aktuelne ekonomske politike.

„Jedino vrijeme kada smo imali stabilan kurs dinara je od 2012. do 2026. u istoriji Srbije.”

Optužio je Šoškića da bi, u slučaju dolaska na vlast, sprovodio politiku koja bi mogla da dovede do slabljenja domaće valute i ugrožavanja plata i penzija.

Iznio je i optužbe o njegovoj povezanosti sa interesima pojedinih privrednika i takozvanim izvozničkim lobijem.

Ocijenio je da bi takva politika negativno uticala na ekonomsku stabilnost zemlje.

Vučić je tvrdio i da se na studentskoj listi nalazi više od stotinu ljudi koji su ranije bili povezani sa Demokratskom strankom, uključujući funkcionere opštinskih, gradskih i mjesnih odbora, posebno u Vojvodini i Beogradu.

Prema njegovoj ocjeni, to pokazuje da iza novog političkog nastupa stoje i strukture koje su ranije učestvovale u vlasti.

Protesti i blokade bili su pokušaj uvezene revolucije

Vučić je zahvalio građanima koji su ga podržavali tokom prethodne dvije godine, ocjenjujući da su se suprotstavili organizovanom pokušaju destabilizacije Srbije.

„Hoću da se zahvalim ljudima koji su nas podržavali u jednom teškom vremenu, ljudima koji su se drznuli da budu na strani nacionalnog otpora uvezenoj revoluciji i beskrajno sam im zahvalan na tome.”

Naveo je da je u Srbiju, prema njegovim tvrdnjama, stizala velika finansijska podrška strukturama koje su učestvovale u organizaciji protesta i blokada.

Pozvao se i na tekst američkog „Brajtbarta” o finansiranju aktivnosti povezanih sa protestima posredstvom programa USAID-a.

„Ljudi su pokazali jedinstvenu hrabrost u svijetu, uspjeli da se suprotstave veoma moćnim spoljnim snagama.”

Prema njegovim tvrdnjama, u nevladin sektor u Srbiji tokom pet godina uloženo je oko 1,3 milijarde evra.

„Samo razmislite koliko je novca milijardu i 300 miliona evra za nevladin sektor u posljednjih pet godina.”

Tvrdio je da u tu sumu nisu uključena sva sredstva koja su, prema njegovim saznanjima, stizala drugim kanalima.

Naveo je i procjenu da su opoziciono orijentisani mediji i povezane poslovne strukture raspolagali sredstvima koja dostižu pet do šest milijardi evra, pominjući Novu, N1, „Radar”, „Danas” i kablovske sisteme.

Takve finansijske odnose uporedio je sa borbom Davida i Golijata.

„Mi smo bukvalno David. Mi smo kao mala snaga koja se suprotstavlja velikim i moćnim silama samo da bi se sačuvala sloboda svog naroda, da bi se sačuvala svoja zemlja i pravo na ekonomski napredak.”

Tvrdi da su strane službe imale uticaj na djelove bezbjednosnog sistema

Jedan od najoštrijih djelova razgovora odnosio se na dešavanja 15. marta i Vučićeve tvrdnje o uticaju stranih struktura na pojedine pripadnike bezbjednosnog aparata.

On je naveo da su određeni policijski funkcioneri bili spremni da tokom protesta promijene stranu.

„Tog 15. marta, tri od četiri jedinice ključne su bile pod direktnom kontrolom stranaca.”

Ocijenio je da to nije bilo povezano sa autonomnim djelovanjem studenata, već sa planovima stranih struktura.

„Nikakve to veze nema sa tobožnjim studentima i ovim i onim. Niti su se oni time bavili, bavili su se stranci, oni koji su htjeli da sruše Srbiju, ne mene, da sruše Srbiju.”

Vučić je tvrdio i da je jedan od policijskih funkcionera nastojao da specijalne jedinice organizaciono i vizuelno približi američkim strukturama, pominjući uniforme nalik onima koje koriste američki marinci.

Kritikovao je i bivše visoke policijske funkcionere koji su javno istupili protiv njegove politike.

Među njima je pomenuo Spasoja Vulevića, Bogoljuba Živkovića i Vladimira Rebića.

Postavio je pitanje zašto su neki od njih godinama obavljali visoke državne funkcije, a tek poslije smjene počeli da iznose najoštrije kritike vlasti.

„Kako to Vuleviću 13 godina ništa nije smetalo? Onog dana kad je smijenjen, odjednom mu sve smeta.”

O Rebiću je rekao da je bio direktor policije u vrijeme Nebojše Stefanovića, ali da je, prema njegovoj ocjeni, pokazao nedovoljnu odgovornost tokom važnih policijskih akcija.

Poređenje sa 5. oktobrom i Haškim tribunalom

Vučić je aktuelna politička dešavanja uporedio sa promjenama vlasti 5. oktobra 2000. godine, tvrdeći da se koriste slične metode političke borbe i javnog nastupa.

Podsjetio je na raniju izjavu Vojislava Koštunice da je saradnja sa Haškim tribunalom za njega „deveta rupa na svirali”.

„Evo, te devete rupe na svirali, Haški tribunal nam je postao sve rupe na svirali.”

Govorio je i o izručenju generala Lukića, tvrdeći da je iz bolnice odveden pod izgovorom da ide na medicinski pregled.

Naveo je da je general odveden u papučama, poslije čega su mu, prema Vučićevim riječima, usput kupovane cipele.

Taj slučaj predstavio je kao primjer odnosa tadašnjih vlasti prema ljudima koji su im prethodno pružali podršku.

Ocijenio je da bi se sličan odnos prema državnim institucijama i političkim protivnicima mogao ponoviti ukoliko vlast preuzmu ljudi koje danas kritikuje.

Nikada nisam naredio hapšenje političkih protivnika

U razgovoru o protestima, policiji i navodnim prijetnjama političkim protivnicima, Vučić je odbacio optužbe da je zloupotrebljavao državne institucije.

„Ja to nikada ne mogu da kažem, niti sam ikada rekao. Zato što sam odgovoran čovjek i zato što znam šta je država.”

Ocijenio je da dio predstavnika opozicije javno najavljuje obračune sa političkim neistomišljenicima, pominjući Jovu Bakića, Kokanovića i Romčevića.

Na pitanje Jovane Joksimović kako bi politički akteri mogli da naređuju hapšenja ako državne institucije funkcionišu nezavisno, Vučić je odgovorio da opasnost vidi u revolucionarnom načinu razmišljanja i mogućnosti rušenja institucionalnog poretka.

Tvrdio je i da je policija tokom protesta reagovala tek nakon napada na svoje pripadnike.

„Uvijek su tukli oni policiju, a policija poslije mnogo napada motkama, šipkama, odgovori.”

Odbacio je tvrdnje da je vlast upotrijebila zvučni top protiv demonstranata ili organizovala nasilje nad građanima.

Ponovio je da policija nije koristila ni vodene topove za rastjerivanje protestnih okupljanja.

Kao primjer drugačijeg postupanja policije u inostranstvu naveo je Francusku, tvrdeći da je tokom jednog dana tamo uhapšeno 1.800 osoba, među kojima 727 maloljetnika.

Govorio je i o uništavanju traktora tokom protesta, tvrdeći da za to nije bilo odgovarajuće odgovornosti.

Podsjetio je i da je pomilovao 12 osoba povezanih sa slučajem u Novom Sadu, koje je optužio za pripremu napada na RTS Molotovljevim koktelima.

Prema njegovoj ocjeni, takvi postupci pokazuju da je nastojao da spriječi dalje političke sukobe.

Jovanjica, zvučni top i optužbe na račun vlasti

Vučić je govorio i o optužbama koje su tokom prethodnih godina iznošene protiv njega i članova njegove porodice.

Ponovo je odbacio povezivanje sa slučajem „Jovanjica”.

„Jesu li mi našli bilo gdje bilo kakav račun? Jesu li mi našli bilo gdje bilo kakvo bogatstvo?”

Naglasio je da je tokom političke karijere, kako je rekao, časno služio državi.

„Ja sam radio i borio se za državu, vjerno, časno i pošteno služio svojoj zemlji.”

Ponovio je da ne poznaje ljude povezane sa slučajem „Jovanjica”, niti zna gdje se to imanje nalazi.

Govorio je i o ranijim izjavama Miroslava Aleksića, tvrdeći da je opozicioni političar naknadno ispravljao pojedine svoje navode.

U istom kontekstu pomenuo je optužbe o navodnom korišćenju zvučnog topa i slučaj dječaka u Valjevu, ocjenjujući da su takve priče bile dio kampanje protiv njega.

Zašto je otkazan skup u Novom Sadu

Jovana Joksimović postavila je pitanje o ranije najavljenom, pa otkazanom skupu u Novom Sadu, podsjećajući na političke tenzije i incidente u tom gradu.

Vučić je odgovorio da je odluka donesena kako bi se spriječila mogućnost fizičkih sukoba.

„Kao predsjednik republike tražio sam mogućnost da svaki incident izbjegnemo. Uvijek sam to radio kroz političku karijeru. Nikada nisam mislio da je nasilje rješenje.”

Prema njegovim riječima, organizatori su procijenili da bi održavanje skupa u tom trenutku moglo da izazove ozbiljne incidente.

„Otkazali smo skup zato što smo pomislili da bi moglo da dođe do incidenata u kojem bi naši protivnici svakako izvukli deblji kraj i onda kome je to potrebno?”

Naglasio je da mu je očuvanje mira važnije od eventualnog minimalnog povećanja izbornog rezultata.

„I da li mi je potrebnije da dobijem 0,1 ili 0,2 odsto ili da sačuvam mir i stabilnost?”

Govorio je i o napadima na pristalice svoje liste, pominjući gađanje poslanica kamenicama, napad na stariju ženu i druge incidente.

Podsjetio je da su njegovi politički protivnici organizovali različite proteste od 2012. godine, pominjući „krvave košulje”, proteste povodom „Savamale”, pandemije, tragedije u „Ribnikaru” i pitanja litijuma.

Kritikovao je, kako je naveo, različite kriterijume u osudi nasilja nad političkim neistomišljenicima, pominjući i napad na jednu ženu za koji je optužio tjelohranitelja opozicionog kandidata.

Skupovi u Nišu i Novom Sadu pokazali su snagu naše podrške

Osvrćući se na velike predizborne skupove u Novom Sadu i Nišu, Vučić je ocijenio da su građani pokazali snažnu podršku njegovoj listi.

Govoreći o skupu u Nišu, naglasio je da je bio posebno zadovoljan odzivom građana uprkos kiši.

„Nikada to do blizu mosta nije bilo onako popunjeno kao sinoć, a kamoli most i dio oko Tvrđave i sve drugo, i to po onoj kiši.”

Istakao je da očekuje lakšu izbornu pobjedu u Nišu nego u Novom Sadu, iako je ukazao na razlike između pojedinih niških opština.

Prema njegovim riječima, njegova lista ima bolji položaj na Panteleju, u Niškoj Banji, Paliluli i Crvenom Krstu nego u Medijani, ali očekuje poboljšanje rezultata i u toj opštini.

Govoreći o najavljenom studentskom skupu na beogradskoj Slaviji, iznio je procjenu da će na njemu biti oko 30.000 ljudi.

Tvrdio je da je na skupu njegove liste u Nišu bilo više učesnika nego što očekuje na protestu u Beogradu.

Ipak, naglasio je da broj prisutnih na mitinzima ne predstavlja konačno mjerilo političke podrške.

„Na kraju glasački listići će to reći.”

Poručio je da se politički protivnici moraju takmičiti u programima i rezultatima, a ne u procjenama broja učesnika skupova na društvenim mrežama.

„Takmičite se u programima, u planovima, u rezultatima.”

Završni skup u Hali sportova posvetiću programu

Vučić je najavio da će završni predizborni skup njegove liste biti održan u Hali sportova u Novom Beogradu.

Objasnio je da će to biti miran skup, posvećen predstavljanju političkog i razvojnog programa.

„Hoću da govorim još nešto o programu i za Beograd, ali i za cijelu Srbiju.”

Naveo je da će ponoviti najvažnije planove u oblasti zdravstva, infrastrukture, obrazovanja, poljoprivrede i privlačenja domaćih i stranih investicija.

Istakao je da je tokom kampanje već predstavio detaljne planove, ali da želi da građanima još jednom objasni šta mogu da očekuju u narednom periodu.

Na pitanje sa kojim se političkim programom takmiči, s obzirom na ponude drugih lista, rekao je da je najvažnija obaveza koju je sam preuzeo pred građanima.

„Ali ja se takmičim sa sobom, jer ja znam da ako dobijem povjerenje, da to moram da sprovedem u djelo. To je suština.”

Neće biti politike u vrtićima, školama i na fakultetima

Vučić je ponovio da će jedan od njegovih prioriteta biti sprečavanje političke zloupotrebe obrazovnih ustanova.

Tvrdio je da su tokom protesta i blokada u političke aktivnosti uključivana i djeca u vrtićima, osnovnim i srednjim školama.

Posebno je kritikovao postupke pojedinih prosvjetnih radnika za koje smatra da su zloupotrijebili svoje radno mjesto za političko djelovanje.

„Ja im se nisam dodvoravao u kampanji, ja im kažem: toga neće biti u budućnosti! I to vam garantujem da toga neće biti!”

Najavio je oštriji odnos prema zaposlenima koji, prema njegovoj ocjeni, koriste obrazovni sistem za političku borbu.

„Hoćete da vodite politiku – nećete više biti na spisku onih koji primaju državnu platu! Istog dana.”

Naglasio je da ga mogućnost novih protesta neće odvratiti od sprovođenja mjera koje smatra neophodnim za funkcionisanje obrazovanja.

Kampanja naše liste bila je pozitivna, njihova zasnovana na mržnji

Vučić je ocijenio da su njegova lista i politički protivnici vodili suštinski različite predizborne kampanje.

„Miran sam, da vam objasnim zašto: uprkos problemima kojih je bezbroj, mukama kojih je bezbroj, svemu onome kroz šta sam morao da prođem, i moja porodica i ja i mnogi ljudi u Srbiji.”

Istakao je da je zadovoljan načinom na koji je organizovana kampanja njegove liste.

„Ali sam zadovoljan jer smo imali jednu čistu, lijepu, poštenu, fer kampanju.”

Kao razliku naveo je sadržaj predizbornih spotova, tvrdeći da su njegovi protivnici gotovo cjelokupnu kampanju usmjerili protiv njega.

Nasuprot tome, prema njegovim riječima, lista „Ujedinjena Srbija” naglašavala je porodične vrijednosti, razvoj, rezultate i buduće projekte.

Jovana Joksimović izdvojila je spot sa mladićima koji igraju košarku, u kojem Vučić poziva na saradnju umjesto svađe.

Na pitanje da li je to poruka njegovim pristalicama ili svim građanima, odgovorio je:

„To je za cijelu Srbiju.”

Vučić je kritikovao i odluku jedne televizije da, prema njegovim riječima, dozvoli gostovanje predstavnika njegove liste, ali ne i njegovo lično učešće.

Takav odnos označio je kao nedopustiv primjer političke diskriminacije.

Strani novac, mediji i nevladine organizacije kao djelovi iste strukture

Vraćajući se na pitanje finansiranja protesta, Vučić je iznio tvrdnju da je organizacija političkog otpora u Srbiji počivala na spoljnoj finansijskoj, medijskoj i organizacionoj podršci.

Prema njegovoj ocjeni, studenti su u takvoj strukturi imali ulogu neposrednih učesnika protesta, dok su drugi centri obezbjeđivali novac, medijsku promociju i organizacione kapacitete.

Pozvao se na analize političkih i marketinških strategija u kojima se organizacija protesta poredi sa vojnim operacijama, pominjući bitku kod Dijen Bijen Fua.

Objasnio je da se, prema takvoj analogiji, novac predstavlja kao vazdušna dominacija, mediji i nevladin sektor kao artiljerija, a studenti kao pješadija.

„Njima su studenti pješadija.”

Kao izvore finansijske podrške nevladinom sektoru pomenuo je skandinavske zemlje, Holandiju, Njemačku, fondacije Fridriha Eberta i Hajnriha Bela, USAID i druge međunarodne organizacije.

Iznio je i tvrdnju da iza dijela takvih aktivnosti stoje strane obavještajne službe.

Govoreći o istorijskom porijeklu takvih metoda, podsjetio je na operaciju „Ajaks” u Iranu 1953. godine i svrgavanje Mohameda Mosadeka.

Prema njegovom tumačenju, zapadne sile su vremenom razvile načine političkog uticaja posredstvom domaćih organizacija, umjesto neposrednog angažovanja.

Pritiskaju nas da finansiramo organizacije koje rade protiv države

Vučić je iznio i tvrdnju da su međunarodni partneri od Srbije tražili dodatnu finansijsku podršku organizacijama civilnog društva, povezujući taj zahtjev sa evropskim integracijama.

Prema njegovim riječima, otvaranje novih pregovaračkih klastera i ocjene o napretku Srbije uslovljavani su i odnosom vlasti prema nevladinim organizacijama.

Naveo je da su mu sagovornici iz inostranstva govorili da je podrška civilnom društvu važna za nastavak evropskih integracija.

„Mnogo je važno da podržite te i te nevladine organizacije zato što ćemo umjeti da cijenimo ukoliko hoćete da otvorite sljedeći klaster vašu saradnju sa civilnim društvom.”

Na pitanje voditeljke da li se takvi zahtjevi zaista povezuju sa otvaranjem klastera, odgovorio je potvrdno.

„Naravno. Apsolutno. Ne samo sa otvaranjem klastera, već sa mnogim drugim ocjenama.”

Tvrdio je da je u razgovorima sa stranim predstavnicima više puta ukazivao na to da pojedine nevladine organizacije ne žele dijalog sa državnim institucijama, već učestvuju u protestima protiv vlasti.

Kritike evropskih posmatrača i poslanika

Vučić je oštro kritikovao dio evropskih poslanika koji dolaze u Srbiju uoči izbora, dovodeći u pitanje njihovu nepristrasnost.

Prema njegovim riječima, pojedini predstavnici evropskih institucija imaju unaprijed formiran negativan stav prema Srbiji i njenoj državnoj politici.

Posebno je pomenuo Andreasa Šidera i Vladimira Prebiliča.

Ocijenio je da posmatrači moraju da poštuju načelo političke neutralnosti, a da su ga pojedini evropski parlamentarci prekršili.

Naveo je da su predstavnici ODIHR-a više puta razgovarali sa njegovim saradnicima, ali da nisu tražili razgovor sa njim kao nosiocem izborne liste.

Kritikovao je i pokušaje pojedinih evropskih parlamentaraca da razgovaraju sa Anom Brnabić i Markom Đurićem.

Prema njegovim riječima, zahtjevi za te susrete nisu prihvaćeni zbog ponašanja pojedinih evropskih predstavnika.

Na pitanje zašto se ne razgovara sa njima, odgovorio je da su, prema njegovoj ocjeni, prekršili pravila koja obavezuju posmatračke misije.

Posebno je kritikovao njihove stavove o sankcijama Rusiji, Kosovu i Metohiji i mogućim mjerama protiv Srbije.

Istovremeno je ukazao na značaj ambasada skandinavskih zemalja i Holandije u evropskom odlučivanju o Srbiji.

„Oni su veoma važni.”

Pozvao je javnost da ispita broj susreta predstavnika tih ambasada sa učesnicima protesta.

Srbija plaća cijenu zato što nije uvela sankcije Rusiji

Vučić je ponovio da je odbijanje Srbije da uvede sankcije Rusiji jedan od najvažnijih razloga za političke pritiske kojima je izložena.

Na pitanje Jovane Joksimović zašto bi pojedine skandinavske zemlje podržavale političke promjene u Srbiji, odgovorio je:

„Pa zato što nismo uveli sankcije Rusiji.”

Upitan da li bi njegov položaj u međunarodnim krugovima bio drugačiji da je Srbija prihvatila sankcije, ironično je odgovorio:

„Bili bismo, dobio bih Nobelovu nagradu za šta hoćete.”

Ponovio je da Srbija mora da sačuva pravo da samostalno odlučuje o svojoj spoljnoj politici.

Istakao je da su Kosovo i Metohija, odnos prema Rusiji i pitanje Srebrenice teme koje se neposredno odražavaju na odnose sa zapadnim državama.

Meloni štiti svoju zemlju, a Srbiji se zamjera ono što se drugima dozvoljava

U završnom dijelu razgovora Jovana Joksimović pokrenula je pitanje mjera koje je u Italiji donijela vlada Đorđe Meloni.

Vučić je izrazio podršku takvom pristupu zaštiti javnog reda i državnih institucija.

„Da sam ja donio taj dekret, mene bi objesili, a ja sam potpuno saglasan sa tim što je ona uradila.”

Ocijenio je da italijanska premijerka štiti svoju zemlju od nasilnika.

„Svaka joj čast! Ona čuva i štiti svoju zemlju od siledžija, od siledžija, nasilnika, pa jedno je Italija, a drugo je Srbija.”

Naglasio je da zapadne države, prema njegovoj ocjeni, različito reaguju na slične mjere u zavisnosti od spoljnopolitičkog položaja zemlje koja ih primjenjuje.

Kao važnu razliku izdvojio je činjenicu da je Italija uvela sankcije Rusiji.

Zahvalnost građanima: Država nije igračka

Na kraju gostovanja Vučić je zahvalio građanima koji su podržavali njegovu listu tokom kampanje i prethodnog perioda političkih sukoba.

Rekao je da je fizički umoran, ali da i dalje ima snage za političku borbu i nastavak započetih projekata.

„Možda sam malo umoran fizički, ali imam mnogo energije još i borićemo se, se borimo ova tri dana da sačuvamo mir i stabilnost, da nam zemlja ide naprijed, da bude uspješna, da nastavimo da je gradimo, da nastavimo da radimo, da ne uništimo sve ono što smo izgradili i uradili u prethodnih 14 godina.”

Pozvao je građane da izborima pristupe ozbiljno i odgovorno, naglašavajući da će njihova odluka odrediti politički i ekonomski pravac zemlje.

„Ja vas samo molim da na najodgovorniji i najozbiljniji način tom pitanju pristupimo, jer država nije igračka.”

Razgovor je završen kratkim prekidom osvjetljenja u studiju, što je Vučić prokomentarisao pitanjem da li mu je neko ugasio svjetlo. Joksimovićeva je uz osmijeh objasnila da se uključuje agregat.

Vučić je potom još jednom zahvalio domaćinima i poželio sve najbolje građanima Srbije.