VAŠINGTON – Američki predsjednik Donald Tramp objavio je rang-listu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država na kojoj je samog sebe postavio na neprikosnoveno prvo mjesto, iznad Abrahama Linkolna, Džordža Vašingtona i Frenklina Ruzvelta. Istovremeno je iznio niz poruka o odnosima sa Rusijom, budućnosti NATO-a, zabrani šerijatskog prava i preimenovanju geografskih pojmova, nastavljajući da u gotovo svakom pitanju naglašava politiku „Amerika na prvom mjestu”.

Na grafičkoj rang-listi koju je objavio na društvenoj mreži „Trut soušel”, predsjednici su podijeljeni u šest kategorija: „Najveći”, „Veliki”, „Skoro veliki”, „Prosječni”, „Ispod prosjeka” i „Gubitnici”. U prvoj i najvišoj kategoriji nalazi se samo jedno ime – Donald Tramp. Uz objavu nisu navedeni kriterijumi na osnovu kojih je lista sastavljena, niti obrazloženje pojedinačnih ocjena. Trampova objavljena rang-lista.

Linkoln i Vašington ispod Trampa, Bajden i Obama među „gubitnicima”

U kategoriju „Veliki” Tramp je svrstao Abrahama Linkolna, Džordža Vašingtona, Frenklina Delana Ruzvelta, Vudroa Vilsona, Tomasa Džefersona i Endrua Džeksona.

Kao „skoro velike” označio je Teodora Ruzvelta, Grovera Klivlenda, Džona Adamsa i Džejmsa Polka.

Najbrojnija je kategorija „Prosječni”, u kojoj su se našli Bil Klinton, Džon Kvinsi Adams, Džejms Monro, Raderford Hejz, Džejms Medison, Martin van Bjuren, Vilijam Hauard Taft, Čester Artur, Vilijam Mekinli, Endru Džonson, Herbert Huver i Bendžamin Harison.

Ispod prosjeka, prema Trampovoj ocjeni, bili su Džon Tajler, Kalvin Kulidž, Milard Filmor, Zakari Tejlor, Džejms Bjukenan i Frenklin Pirs.

Na samom dnu, u kategoriji „Gubitnici”, Tramp je postavio svoja dva neposredna demokratska prethodnika – Džoa Bajdena i Baraka Obamu – zajedno sa Julisizom Grantom, Vorenom Hardingom i Džimijem Karterom.

Sa liste je potpuno izostavljeno 11 nekadašnjih predsjednika. Među njima su Vilijam Henri Harison i Džejms Garfild, koji su kratko bili na funkciji, ali i neki od najpoznatijih stanara Bijele kuće iz 20. i 21. vijeka: Hari Truman, Dvajt Ajzenhauer, Džon Kenedi, Lindon Džonson, Ričard Nikson, Džerald Ford, Ronald Regan, Džordž Buš Stariji i Džordž Buš Mlađi.

„Putin neće napasti NATO”

Govoreći u Ovalnom kabinetu, Tramp je istovremeno odbacio spekulacije da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao da naredi napad na neku od članica NATO-a, prije svega na baltičke države.

„Imao sam dobre razgovore sa njim. On neće napasti teritoriju NATO-a”, poručio je Tramp novinarima.

Tramp je nešto ranije, u telefonskom razgovoru za „Aksios”, kazao da nije zabrinut zbog mogućnosti ruskog napada i demantovao izvještaje da je direktor CIA Džon Retklif poslat u Moskvu kako bi Kremlju prenio posebno upozorenje.

„Retklif se sastaje sa svojim ruskim kolegom jednom u šest mjeseci ili jednom godišnje. Imaju veoma dobar odnos. Nije bilo nikakve poruke i nije bilo ničeg neobičnog”, rekao je američki predsjednik.

Njegova izjava uslijedila je nakon pisanja američkih medija da je Retklif tokom nenajavljene posjete Moskvi upozorio ruske zvaničnike da ne preduzimaju operacije protiv članica NATO-a. Dva izvora upoznata sa razgovorima potvrdila su da je mogućnost takve ruske operacije pomenuta, ali nije utvrđeno da li je to bio glavni razlog posjete. Među temama je, prema istim izvorima, bila i ruska podrška Iranu.

Direktor ruske Spoljne obavještajne službe Sergej Nariškin potvrdio je da je u Moskvi održan „sastanak na radnom nivou” sa Retklifom i naglasio da takav kontakt nije ništa neobično. Ni Vašington ni Moskva, međutim, nisu zvanično saopštili sadržaj razgovora.

Jezero Ontario postalo „Jezero Amerika”

Tramp je u međuvremenu potpisao izvršnu naredbu kojom je naložio da se jezero Ontario u svim američkim federalnim dokumentima, kartama i zvaničnim bazama podataka preimenuje u „Jezero Amerika”.

Naredbom je ministru unutrašnjih poslova ostavljen rok od 30 dana da, u saradnji sa američkim Odborom za geografske nazive, sprovede promjenu i ukloni naziv „jezero Ontario” iz federalnog Informacionog sistema geografskih imena. Izvršna naredba Bijele kuće.

„Promijenićemo ime jezera Ontario, sa trenutnim dejstvom, u Jezero Amerika. O toj promjeni razmišljam već dugo”, rekao je Tramp u Ovalnom kabinetu.

Odluka se odnosi isključivo na upotrebu naziva u američkim federalnim institucijama i ne obavezuje Kanadu, međunarodne organizacije niti druge države. Oko 52 odsto površine jezera pripada Kanadi, dok se ostatak nalazi uz američku saveznu državu Njujork.

Kanadski premijer Mark Karni odbacio je Trampov potez, naglašavajući da je ime jezera starije i od Kanade i od Sjedinjenih Država. Guvernerka Njujorka Keti Hokul takođe je poručila da njena država neće koristiti novi naziv.

Tramp je prethodno naložio da se Meksički zaliv u američkim federalnim dokumentima naziva „Američki zaliv”, a sada je najavio da bi na red mogli da dođu i okeani.

„Imamo zaliv i imamo jezero. Sada nam je potreban još okean, pa ćemo možda morati da promijenimo ime Atlantika ili Pacifika. Možda promijenimo oba”, kazao je Tramp.

Ormuski moreuz kao „nova teritorija SAD”

U odvojenoj objavi Tramp je ponovo podijelio mapu na kojoj je Ormuski moreuz označen kao „nova teritorija Sjedinjenih Država”. Time je nastavio seriju poruka u kojima tvrdi da Vašington, zahvaljujući američkom vojnom prisustvu i pomorskoj blokadi, faktički kontroliše ovaj strateški važan plovni put.

On je ranije najavljivao da bi, nakon okončanja sukoba sa Iranom, mogao da proglasi Ormuski moreuz američkom teritorijom. Takva objava, međutim, nema pravno dejstvo: moreuz prolazi kroz teritorijalne vode Irana i Omana, a njegov status ne može biti jednostrano promijenjen objavom američkog predsjednika na društvenoj mreži.

„U Sjedinjenim Državama nema mjesta za šerijat”

Na unutrašnjem planu, Tramp je najavio da bi podržao zabranu primjene šerijatskog prava u Sjedinjenim Državama, ističući da u zemlji može postojati samo jedan pravni sistem.

„Što se tiče šerijata, kategorično kažem da to nije ova zemlja. Ovdje nema šerijatskog prava”, rekao je Tramp u razgovoru sa konzervativnim voditeljem Glenom Bekom.

Američki predsjednik je tvrdio da u SAD postoje „džepovi” u kojima je šerijat u izvjesnoj mjeri prisutan, ali nije precizirao o kojim mjestima je riječ niti je ponudio dokaze za tu tvrdnju.

„Odete u London, odete u Pariz – to je gotovo postalo drugi način života. To je smiješno. Gdje god to vidimo, uklanjamo ga. Mora da bude uklonjeno”, poručio je Tramp, dodajući da Sjedinjene Države, uprkos nesavršenostima, imaju najbolji pravni sistem.

Tramp je i ranije kritikovao stanje u Londonu i gradonačelnika britanske prijestonice Sadika Kana, tvrdeći da je britanska prijestonica radikalno promijenjena i da postoje pokušaji nametanja šerijatskog prava.

Otvoreno pitanje nasljednika

Objavljivanje liste na kojoj je sebe proglasio najvećim predsjednikom dolazi u trenutku kada Tramp i dalje ostavlja otvorenim pitanje svog političkog nasljednika.

On se ranije u šali predstavio kao kandidat za predsjednika poslije izbora 2028. godine, uz obrazloženje da ne želi da budući stanar Bijele kuće preuzme zasluge za fabrike, investicije i ekonomske rezultate ostvarene tokom njegovog mandata.

„Volio bih da budem sljedeći predsjednik. Trenutno se grade hiljade fabrika i one će biti otvorene tokom naredne godine ili godinu i po dana. Ko god bude sljedeći predsjednik, stajaće i pripisivaće sebi zasluge za ono što sam ja postigao”, rekao je Tramp 11. avgusta.

Dvadeset drugi amandman Ustava SAD, međutim, propisuje da niko ne može biti izabran za predsjednika više od dva puta, što Trampu onemogućava da na redovan način osvoji još jedan mandat.

Kao glavni kandidati za Trampovog nasljednika unutar Republikanske stranke pominju se potpredsjednik Džej Di Vens i državni sekretar Marko Rubio. Tramp je mjesecima od saradnika i gostiju tražio mišljenje o obojici, dok su mediji istovremeno objavljivali protivrječne informacije – od njegovih sumnji u Vensovu sposobnost da samostalno pobijedi u teškoj izbornoj trci, do navoda da je donatorima poručio da bi upravo Vensa trebalo podržati 2028. godine.

Predsjednik SAD, ipak, ni Vensu ni Rubiju još nije dao zvaničnu i nedvosmislenu podršku. Tako je pitanje budućeg republikanskog kandidata ostalo otvoreno, dok Tramp svojim javnim nastupima jasno pokazuje da ni poslije isteka mandata ne namjerava lako da prepusti centralno mjesto u američkoj politici.